Marko Crnobrnja: Lista želja

Izvor: Arte, 19.Mar.2019, 14:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Marko Crnobrnja: Lista želja

Izložba skulptura u drvetu pod nazivom „Lista želja“ autora i vajara Marka Crnobrnje biće otvorena u petak, 22. marta 2019. godine u 19 časova u Rančićevoj kući, galerijskom prostoru Centra za kulturu Grocka. Postavka traje do 9. aprila 2019. godine.

Prilikom otvaranja postavke nastupaju učenici OMŠ „Nevena Popović“ iz Grocke.

Rančićeva kuća, stari varoški dom i spomenik kulture pod zaštitom države, ugostiće radove jednog od najdarovitijih domaćih >> Pročitaj celu vest na sajtu Arte << vajara mlađe i srednje generacije. Marko Crnobrnja, otac, umetnik i pedagog, inspirisan je i zaokupljen dečjom igrom, spoznajom i odrastanjem - jednako kao i svojim životnim ulogama. Duhovito obrađujući teme i situacije savremenog roditeljstva, autor evocira ljupkost i razdraganost detinjstva, ilustrujući vratolomne dečje zamisli i želje, ali i pedagoške dileme odraslih. Skulptorske kompozicije izrađene u drvetu i kombinovanoj tehnici ispredaju priče, pokazuju visoko zanatsko umeće obrade i  značajno obogaćuju domaću likovnu scenu.

LISTA ŽELJA - izložba skulptura Marka Crnobrnje je lična opservacija vremena u kojem autor stvara. Okrenut odrastanju kao fenomenu kroz koji prolazi već godinama, stvara skulpture koje svojom naracijom dotiču opšta mesta kroz koja prolazi svaki roditelj. Baš kao i svako njegovo dete, tako i on jednostavno raste, menja se i pulsira. Likovnim sredstvima na jednostavan način artikuliše istinu, poigrava se sa njom i balansira između pedagoga i umetnika.

''Biti dete sada i ovde, u Srbiji 2014. godine, nije isto kao što je bilo biti dete, na primer, u Engleskoj u devetnaestom veku, ili u Francuskoj u ranom srednjem veku. Na primer, 1802. godine u Engleskoj je donet zakon da deca ne bi smela da rade pre šest sati ujutro i posle devet sati uveče, i nikako duže od 12 časova dnevno, i smatran je veoma humanim zakonom (deca su tada tu radila i u rudnicima). Filip Arijes je još pre pola veka čak tvrdio da "u srednjovekovnom društvu doživljaj detinjstva nije postojao", i to je potvrđivao upravo primerima iz likovne umetnosti tog perioda. Šta onda dobijamo preklapanjem ta dva konstrukta kroz neki umetnički projekat? Polazeći od rada Marka Crnobrnje moglo bi se reći da dobijamo mogućnost preispitivanja i aktivnog preoblikovanja pretpostavki na kojima je do sada, bez naše svesti o tome, počivao doživljaj detinjstva i predstava detinjstva u kulturi i medijima, i to pomoću skulpturalnih objekata, i bez suvišnog teoretizovanja.“ Stevan Vuković (Od konstrukcije do rekonstrukcije detinjstva, 2014. Galerija Rima, Kragujevac).

Marko Crnobrnja (1978) je rođen u Obrenovcu. Godine 2005. diplomirao je vajarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Mrđana Bajića. Od 2017.  je umetnički saradnik na Fakultetu primenjenih umetnosti Univerziteta u Beogradu, odsek primenjeno vajarstvo.

Nastavak na Arte...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Arte. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Arte. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.