Kvadrat na kub

Izvor: Arte, 18.Maj.2021, 11:29

Kvadrat na kub

U Prodajnoj galeriji Beograd, na Kosančićevom vencu od četvrtka 20. maja otvorena je izložba "Kvadrat na kub", autora, Gordana Baškot, Gordana Stanišić Vujošević i Petar Vujošević

Gordana Baškot  diplomirala je i magistrirala na FLU u Beogradu, a zatim i na Univerzitetu Olbani, Njujork, kao Fulbrajtov stipendista. Boravila je i usavršavala se  u SAD u periodu 1989-2002,  kao i u Aziji u periodu 2003-2006. i 2013. Samostalno je izlagala u Beogradu,Olbaniju, Njujorku, >> Pročitaj celu vest na sajtu Arte << Jerevanu, Pancevu, Uzicu, Nisu, Leskovcu.

Gordana Stanišić - Vujošević diplomirala je na FLU u Beogradu. Od 2002. radi kao profesor u Školi za dizajn u Beogradu i organizuje radionice i istraživačke projekte. Izlagala je na deset samostalnih i brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Petar Vujošević diplomirao je i magistrirao na FLU u Beogradu. Diplomirao je Žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Osnivač je više festivala i projekata u oblasti mozaika i član umetničke grupe Ametist. Izlagao je na dvadeset samostalnih i velikom broju  grupnih izložbi.

,,Kvadrat na kub” je grupna izložba troje autora koje osim višegodišnjeg prijateljstva, vezuju i učešća na brojnim projektima radionica, kolonija i predavanja u polju likovnih umetnosti, participativne delatnosti koje postaju sve važnije za formaciju jednog umetničkog dela ili sastav neke grupne izložbe. Združeni participativni rad i povratna sprega ovih uticaja počiva na razradi ideje kvadrata i „zlatnog preseka“ u okviru svakog pojedinačnog medija (mozaik, crtež i kolaž) u kome ovi umetnici stvaraju.

(...)Tri sasvim različita likovna pristupa, kao i tri različita likovna postupka: kolaž, akril i mozaik. Svaki od ovih autora teži introspekciji kroz svoj likovni rad, određenom samosagledavanju

 koje onda povratno utiče i na sam tok likovne kreacije. Upravo to je osnovna unutrašnja

veza ovih različitih poetika.

(...) Svi radovi ovih autora su u kvadratnom formatu. Sama ta forma je veoma zahtevna i nameće jednostavnu simetriju od koje se, međutim, nužno mora odstupiti da bi se prevazišla mogućnost samog materijala, samog polazišta. Samo tako, razarajući spoljašnju simetriju može se doći do dubljeg izraza unutrašnje simetrije, do sasvim novih odnosa i proporcija koje nose harmoniju poznatu pod nazivom zlatni presek.

G.  Baškot, G. Stanišić - Vujošević i   P. Vujošević    (iz predgovora kataloga)

Nastavak na Arte...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Arte. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Arte. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.