Izvor: Glas javnosti, 19.Jul.2012, 16:47 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Izložba o Gustavu Klimtu u Biblioteci Matice srpske
NOVI SAD - Povodom obeležavanja 150 godina od rođenja austrijskog slikara Gustava Klimta (1862-1918), Biblioteka Matice srpske pripremila je elektronsku izložbu građe iz svojih zbirki, koju posetioci mogu da pogledaju u javnom katalogu Biblioteke do 2. avgusta.
Autorke postavke su Ivana Grgurić i Marija Vaš, urednik Miro Vuksanović.
Izložba se može pogledati od danas u javnom katalogu Biblioteke, a elektronski katalog izložbe trajno se čuva i dostupan je na CD-u u >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << Biblioteci, kao i na sajtu www.bms.rs.
Klimt je rođen u Baumgartenu, nedaleko od Beča. Završio je Školu primenjenih umetnosti (Kunstgeverbeschule). U periodu od 1879. do 1892, zajedno sa bratom Ernestom i prijateljem Francom Mačom, izveo je velik broj dekoraterskih radova (Umetničko-istorijski muzej, palata Saturani i Burgteatar u Beču, zgrada lečilišta u Karlsbadu i drugo).
Bio je osnivač i prvi predsednik bečke secesije. U tom periodu nastale su slike "Muzika", "Šubert za klavirom", "Judit", "Istina", "Zlatno stablo jabuke", kao i brojni pejzaži.
Zbog naglašenog erotizma i, kako su govorili, "izopačenosti", njegove alegorijske kompozicije "Filozofija", "Pravda" i "Medicina" isprovocirale su konzervativni Beč, a nakon izlaganja na prvoj izložbi secesije, "Medicina" je izazvala veliki skandal i čak postala predmet parlamentarne rasprave.
Godine 1903. Klimt je napustio secesiju i tada počinje njegovo prepoznatljivo "zlatno razdoblje", kada nastaju dela "Vodene zmije", "Nada", "Poljubac", "Stokletov friz", "Danaja". U poslednjim godinama nastale su "Dama sa pernatim šeširom", "Portret devojčice", "Devica", "Plesačica" i druge.
Klimt je umro je Beču 1918. godine.
Mada je Gustav Klimt autor veličanstvenih portreta žena (Portret Margaret Stonborug Vitgenštajn, Portret Frice Ridler, Portret Adele Bloh Bauer, Portet Emilije Flege, Portret Mede Primavezi), njegov primarni subjekt bilo je, pre svega, žensko telo.
Prikazivao ga je naturalistički, s mnogo eroticizma, što mu je donelo epitete "slikara žena" i "najvećeg erotskog slikara epohe", ali i česte kritike javnosti.
Njegova dela danas se većinom čuvaju u Muzeju Belvedere u Beču, a velik broj crteža nalazi se u privatnim kolekcijama.
.jpg)
