Imaju li biblioteke budućnost?

Izvor: B92, 06.Sep.2010, 12:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Imaju li biblioteke budućnost?

Biblioteke su vekovima jedan od temelja svakog civilizovanog društva, mesto gde se na organizovani način čuvaju dragoceno znanje i informacije.

U digitalnoj eri, međutim, veliki deo informacija iz biblioteka može se naći na Internetu ili drugim digitalizovanim medijima. Zato se postavlja pitanje – kakvu će ulogu tradicionalne biblioteke igrati u budućnosti?

Uloga biblioteka u digitalnom dobu, i izazov organizovanja ogromne količine informacija koje su na >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << raspolaganju savremenom čoveku, bile su glavne teme na nedavnoj konferenciji svetskih bibliotekara u Hjustonu, Teksas.

Jedan od stavova koji se čuo na skupu bila je tvrdnja da "biblioteka kao institucija koja je prisutna hiljadama godina prolazi kroz transformaciju bez presedana u istoriji"...

Poseban izazov predstavlja činjenica da je u poslednjih nekoliko godina čovečanstvo proizvelo više informacija nego u svim prethodnim milenijumima.

"Sa milijardama veb stranica i desetinama miliona knjiga i članaka i audio fajlova koji danas postoje, postavlja se pitanje kako ih organizovati na koherentan način da budu očuvani tokom vremena. U ovom trenutku ne postoji politika za to", smatra istoričar i stručnjak u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu Brajan Gudvin.

Stručnjaci misle da je, i u digitalnoj eri, studentima i istraživačima i dalje potrebna pomoć bibliotekara.

"Danas nam ljudi upućuju manje pitanja, ali su ta pitanja dublja. Oni traže podatke na sve strane, da bi se na kraju okrenuli nama, jer nisu uspeli da pronađu potrebnu informaciju", naglašava Gudvin i izražava uverenje da je "ljudski kontakt taj koji će očuvati biblioteke kao institucije u budućnosti".

"Ljudska bića su društvena bića i oni tu vrstu interakcije vole baš kao što nekad vole da se izdvoje i sami sede za kompjuterom", podseća on.

Među učesnicima konferencije bila je i Egipćanka Noa Adli, čiji je rodni grad Aleksandrija povezan sa najstarijim i najslavnijim imenom u istoriji bibliotekarstva.

"Naša je institucija veoma starog imena. Aleksandrijska biblioteka je najstarija na svetu. A 1.600 godina nakon što je uništena, danas imamo novu Aleksandrijsku biblioteku, koja je remek delo i fascinantan projekat", obavestila je učesnike skupa.

Noa Adli ističe da su "biblioteke bogatstvo informacija koje su i danas osnov nastojanja svake nacije da unapredi svoj razvoj i progres".

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.