Gustav Maler: 100 godina od smrti

Izvor: B92, 18.Maj.2011, 11:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Gustav Maler: 100 godina od smrti

Danas, 18. maja, se navršava 100 godina od smrti Gustava Malera, velikog austrijskog kompozitora poznatog po simfonijama u kojima je kombinovao do tada nespojive stilove i teme.

U svojim kompozicijama uspeo je da premosti jaz između romantičarskih stremljenja u klasičnoj muzici iz druge polovine 19. veka i smelih muzičkih pokušaja 20. veka.

Rođen 7. jula 1860. u jevrejskoj porodici sa dvanaestoro dece u Kalištu u Češkoj, od najranijeg detinjstva >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << počinje da se interesuje za muziku.

Već u četvrtoj godini izvodio je vojnu muziku na harmonici što je ostavilo traga na njegov kasniji rad, jer sve njegove simfonije u početnim stavovima imaju za osnovu motive marševa.

Još u studentskim danima počeo je da komponuje ali je svoje prve radove uništio tako da je prvo njegovo sačuvano delo "Pesma jada" iz 1878.

Na Malerov rad uticali su ruski pisac Dostojevski, filozofi Kant, Šopenhauer, Niče i Rihter po čijem delu "Titan" je nazvao svoju prvu simfoniju. Muzički idoli su mu bili Mocart, Vagner i Brukner.

Posle završetka studiju počinje sa dirigentskom karijerom prvo u Haleu a potom operskim izvođenjima u Ljubljani. Postaje direktor opere u Budimpešti 1888. godine i na toj funkciji ostaje tri godine, kada odlazi u Hamburg na mesto prvog dirigenta opere i gde ostaje šest sezona.

Bio je i dirigent i direktor dvorske opere u Beču, a dirigovao je i Bečkom filharmonijom.

Godine 1895. prelazi u katoličku veru i nekoliko godina kasnije ženi se Almom Marijom Šindler sa kojom je imao dve čerke.

Bečku Filharmoniju napušta 1907. zbog loše atmosfere u orkestru i međusobne netrpeljivosti između muzičara.

Tada počinju da ga muče zdravstveni problemi tako da je seriju od 65 koncerata po Americi morao da prekine po završetku 47 koncerta. Odlazi na lečenje u Pariz gde je preminuo od upale pluća 1911. godine.

Ono što Malera izdvaja od ostalih kompozitora je njegova izuzetna sposobnost da na majstorski način spoji na izgled nespojive muzičke oblasti: solo pesme i simfonijsku muziku, uzvišeni i banalni stil, što je glaavna karakteristika jugendstila u koji je vladao nemačkom kulturom 19. veka.

Napisao je devet simfonija, deseta je ostala nezavršena. Osma simfonija li simfonija Hiljade ostaće upamćena i po tome što je autor predvideo da u njoj bude uključeno hiljadu izvođača.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.