Gavin Menzis: Olupine otkrile Atlantidu

Izvor: Večernje novosti, 24.Feb.2013, 11:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Gavin Menzis: Olupine otkrile Atlantidu

POSTOJI mnogo pretpostavki i naučnih hipoteza o tome da li je Atlantida uopšte postojala, gde se nalazila i zašto je (i kako) iščezla sa lica naše planete. Prvi put opisan u Platonovim "Dijalozima", iščezli grad zaintrigirao je Gavina Menziza, autora dva svetska bestselera. I, iz pera penzionisanog oficira britanske mornarice nastalo je treće delo popularne istorije. Knjigu "Iščezlo carstvo Atlantide", objavljenu u "Laguni", nedavno je predstavio Beograđanima.U svojoj knjizi Menziz predočava >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << smelu tvrdnju da su stanovnici Atlantide otkrili Ameriku pre bezmalo 4.000 godina, i vladali ogromnom sredozemnom imperijom koju je prirodna stihija zbrisala sa lica zemlje oko 1500. godine stare ere. On zastupa tezu da je mitska Atlantida bila kolonijalno carstvo Minojaca.- Kada sam počeo da pišem ovu knjigu, nisam nameravao ništa da otkrijem i ništa da dokazujem - kaže autor "Iščezlog carstva Atlantide". - Splet okolnosti je, međutim, učinio da se dogodi upravo suprotno. Naime, supruga i ja odlučili smo da za Božić otputujemo na Krit. Na južnom delu ostrva, gde smo odseli u jednom manastiru, našli smo impozantne ostatke prelepe palate za koju su nam rekli da je sagrađena pre 4.000 godina. Bio sam sumnjičav, pa sam pitao vodiča da li može da dokaže da je toliko stara, a on je rekao da postoje dokazi o tome kako su tadašnji stanovnici palate nosili egipatskim faraonima darove, te da podaci o tome postoje i u čuvenim grobnicama u Egiptu. Zaključio sam da ta putovanja od Krita do Egipta znače da su Krićani posedovali ne samo odgovarajuće brodove, nego i da su znali za navigaciju. DVA SUNCA - OpisujuĆi Atlantidu, Platon je vrlo precizno opisao kosmički događaj koji je zbrisao tu neverovatnu civilizaciju, baš u trenutku kada su se na nebu pojavila dva Sunca. Takva pojava, verujem, dešava se zbog ekplodiranja Supernove - ističe Menziz. - Ova poseta Beogradu za mene je veoma značajna, jer sam otkrio da je pre nekoliko vekova, 1804, iznad Pančeva zabeležena slična pojava i da je o tome izvestio lokalni list "Pančevac". Zainteresovao me je taj događaj, koji bi mogao da mi posluži kao inspiracija za sledeću knjigu.Menziz ističe da ga je to saznanje prilično iznenadilo, jer je izgledalo da su tvrdnje koje je izneo u prvim dvema knjigama ("1421, godina kada je Kina otkrila svet" i "1434, godina kad je veličanstvena kineska flota doplovila do Italije i pokrenula renesansu"), u izvesnoj meri, bile pogrešne.- To bi značilo da nisu Kinezi bili prvi veliki svetski moreplovci, nego ljudi sa Krita i to barem 3.000 godina pre njih - kaže Menziz. - Počeo sam da tragam za dokazima da su ljudi sa Mediterana pre četiri milenijuma plovili okeanima. Obilazio sam svetske muzeje, arheološke lokalitete i naišao na brojne dokaze da je Platonova priča o Atlantidi zasnovana na stvarnim događajima.Menziza je put odveo na ostrvo Santorini, gde je nastavio istraživanje minojske civilizacije za koju veruje da je poslužila Platonu za mit o Atlantidi. Tu je prisustvovao iskopavanju palate jednog pomorca, zatrpane nakon čuvene vulkanske erupcije koja je razorila ostrvo.- Zidovi palate bili su prekriveni slikama brodova sa tačnim detaljima o prekookeanskim plovidbama. Saznao sam da su olupine tri od dvanaest brodova sačuvane u Turskoj, blizu Bodruma. Kada sam video koliki su ti brodovi, nisam mogao da verujem.Istraživanja su pokazala da je za izgradnju tih brodova korišćen bakar, kako bi se teret zaštitio od vode i termita. Na taj način i kada bi potonuli, njihov tovar ostao bi sačuvan. Upravo zahvaljujući tome otkrio je da su ti brodovi u središte Mediterana donosili kljove slonova iz Indije, kosti afričkih nilskih konja, plavo staklo iz Egipta, zlato iz današnjeg Izraela, čak i čuveni baltički ćilibar.Ono što je Menziza posebno zainteresovalo jeste to što su ti brodovi nosili i do petnaest tona bakra, i to legure za koju tamošnji stručnjaci nisu mogli da utvrde odakle potiče. AKADEMSKA OSPORAVANjA KNjIGA "Iščezlo carstvo Atlantide" bila je povod za mnoge debate u naučnom svetu. Mnogi su Menziza pokušali da diskredituju činjenicom da je sa petnaest godina napustio školu da bi sa ocem obilazio svet kao pomorac, te da njegove teze još uvek nisu potvrđene. On kaže da na akademska osporavanja ne odgovara, da ima trinaest hiljada prijatelja na vebsajtovima, i da ništa nije bolje od loše kritike za prodaju knjiga.- Uspeo sam da preko prijatelja saznam da je u pitanju legura koja sadrži čak 99,99 odsto čistog bakra. Takav bakar može se iskopati jedino u okolini Velikih jezera na granici Amerike i Kanade.Tu potragu Menziz podrobno opisuje u knjizi. Menziz i u "maglama" Stounhendža vidi uticaje Minojaca, za koje tvrdi da su u Britaniju stigli najkasnije 2300. godine stare ere. A kao dodatnu potvrdu da su stigli čak do Amerike, autor "Iščezlog carstva Atlantide" navodi poređenje genetskih materijala ljudi koji danas naseljavaju okolinu pomenutih jezera i istočni deo Mediterana.- Ispostavilo se da su u pitanju iste haplogrupe, što jasno ukazuje na zajedničko poreklo, koje najverovantije vodi od Atlantiđana, odnosno Minojaca.I pored svih najsavremenijih načina utvrđivanja verodostojnosti činjenica, Menziz ističe da mu je najvažniji izvor, ipak, bio Platon. Veliki antički filozof je bio neverovatno tačan u opisu minojskih kuća, koje su bile od crvene, bele i crne cigle, sa tekućom vodom. Platon detaljno piše o Minojcima, da su trgovali bakrom, da su bili veoma pismeni i da su tog dana, kada je Atlantida zbrisana, na nebu sijala dva Sunca.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.