Fantazije o sećanju i stvarnosti

Izvor: SEEcult.org, 15.Jul.2016, 00:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Fantazije o sećanju i stvarnosti

Umetnice Jelena Aranđelović, Slavica Lazić Dundas i Marija Aranđelović predstaviće se 19. jula zajedničkom izložbom “Fantazije o sećanju i stvarnosti” u galeriji Jugoeksport u Beogradu, kojom problematizuju pojmove sećanja i stvarnosti, odnosno fantazije.

Da li je moguće istinito se setiti nečega što se dogodilo? Da li sećanje prevodi svaki konkretni objekat u predeo ideja o objektima? Da li je fantazija pogled u nejasnu prošlost ili u nepoznatu budućnost? Umetnice >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEcult.org << kroz tri poetike postavljaju izbor: koja od njih predstavlja sećanje, koja stvarnost, a koja fantaziju.

Jelena Aranđelović zamislila je projekat od četiri dela koja čine celinu postavke - slike velikog formata (dimenzije do 2 metra), male tematske formate balerina (poliptisi dimenzija 35x25cm), svetlosne kutije (rađene od recikliranog materijala - dimenzija 40x30 i 30x30cm), kao i ručno rađene lutke, takođe od uglavnom recikliranog materijala (malih dimenzija do 15cm).

“Balerine na mojim slikama izvode predstavu. Koja je priča koju one predstavljaju? Pokret im je zamrznut, okruženje nejasno. Sa druge strane, u minijaturnim kutijama scenografija je jasna dok su akteri u naznakama, ili uopšte nisu prisutni. Plešu li balerine u svetu predivnih snova iz kojih nam je žao da se probudimo, ili kroz paklene predele, boreći se za svoje živote? Mislim da ne znam ništa o baletu, jer sve što znam o bilo čemu nije više od nepouzdanog sećanja, igra pojmova i ideja, a ipak, balerine su, svojom igrom, naselile moju fantaziju. Možda naša podsvest zna više nego što ćemo ikada saznati i to je ono što je strašno. A sve što je strašno nije fantazija”, navela je Jelena Aranđelović, koja je diplomirala 2003. na Fakultetu likovnih umetnosti u  Beogradu, a magistrirala 2008.

Jelena Aranđelović boravila je 2004/2005 na ENSBI (Ecole nationale superieure des beaux arts) u Parizu kao stipendistkinja francuske ambasade, a potom i na rezidencionalnom boravku u Cite International des Arts u Parizu (2006/2007). Dobitnica je i stipendije Kraljevine Norveške (2002), Francuskog kulturnog centra (2004) i stipendije za talente tokom studija na FLU. Izlaže samostalno i na kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a živi i radi u Beogradu.

Slavica Lazić Dundas predstaviće radove koji su delom ili u celini otisci predmeta: starih ramova sa fotografijom, ambalaže iskorišćenih lekova (bočica, ampula, table sa kapsulama, špriceva), ambalaže vode za piće, ukrasnih fluoroscentih zvezda, prvih cucli “varalica”… Otiske tih predmeta uzimala je pomoću silikonskih kalupa, a onda u njih utiskivala gazu i zavoje natopljene drvofiksom. Neke od otisaka je dobila kombinacijom gaze i gipsa. Posle procesa sušenja i učvršćivanja, umnožene otiske je sastavljala i povezivala u celine, praveći tako od malih ramova stubove, od otisaka lekova kutijice, od otiska zvezda zavese, od ambalaže za vodu bunar... Neke od ramova je povezala u jednostavne reljefne celine.

“Materijal (zavoj, gaza, pamučna pelena, vata) koji je korišćen za radove, u svakodnevnom životu služi za smirivanje bola, ukazivanje prve pomoći ili negu osetljivih delova tela. Kombinovan sa drvofiksom i gipsom u mojoj koncepciji izrade skulptorskih objekata, izmešten je iz oblasti svakidašnjeg i uobičajenog u oblast umetničkog i estetskog”, navela je Slavica Lazić Dundas, koja je diplomirala vajarstvo 2001. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, na kojem je i magistrirala 2008. Izlagala je samostalno u Beogradu i Kragujevcu i učestvovala na grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Radovi su joj više puta nagrađeni i otkupljeni za nekoliko kolekcija (Siemens artlab, Beč; Telenor kolekcija, Beograd; Sekretarijat za kulturu, Beograd). Izlaže samostalno i na kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a među njenim poslednjim samostalnim izložbama je “Prazna mesta” održana u aprilu u Galeriji SULUJ.

Marija Aranđelović učestvuje na izložbi sa dva video rada, koji se  mogu gledati kao celina, ali i ne moraju, pa prepušta publici da odluči.

Prvi video “Prostrižili - lament nad Beogradom” slučajno je snimljen uoči pripreme vojne parade. Predstavlja video zapis za koji bi autorka želela da je zaista dokument pravog dešavanja.

Drugi rad, “Izuzetan dan”, nastao je u cilju dokumentovanja jednog spektakla.

“To je zaista ono što biste videli na Ušću, u toku trajanja vojne parade, da ste bili tamo zajedno sa više desetina hiljada ljudi. To je pogled na paradu ‘iza ograde’, i bukvalno i metaforički, nimalo nalik onom pogledu iz VIP lože, a još manje nalik prenosu koji je napravio javni servis, a koji će najverovatnije ostati kao sećanje i dokument za buduće generacije, ali još bitnije ostaće i u glavama hiljada ljudi koji su bili tamo, a koji su, kao i kamera, malo šta od toga uspeli da vide kako treba. Ljudsko sećanje je varljiva i fleksibilna stvar, sklona romantici, sklona transformaciji, prilagodiće se lako. Oko kamere neće”, navela je Marija Aranđelović.

Rad “Izuzetan dan” se, kako je dodala, pored bavljenja fenomenom vojnog spektakla i njegove publike - što proizilazi iz proste višeznačnosti slike same po sebi, a naročito dokumentarnog snimka koji uvek sugeriše off prostor i neki širi kontekst u kojem ga treba čitati, prevashodno bavi čuvanjem privatne memorije, doživljaja i sudelovanja malog čoveka u događaju.

Marija Aranđelović diplomirala je 2007. godine montažu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a trenutno je na doktorskim studijama. Snima i montira, ono što je manje ili više zanima…

Na otvaranju izložbe nastupiće grupa Nektan Art performansom “Narod sive zemlje”, čiji je autor koncepta i koreograf Marco Nektan, koji izvodi i muziku.

Performans izvode: Danijela Vučković, Vanja Andrejić, Marija Aranđelović, Sanja Perišić i Klaudia Marić Sarić.

Izložba će biti otvorena u Jugoeksportu do 1. avgusta.

(SEEcult.org)

Nastavak na SEEcult.org...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEcult.org. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEcult.org. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.