Evropa u trci za Zlatni toranj

Izvor: SEEcult.org, 16.Jul.2016, 10:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Evropa u trci za Zlatni toranj

Palićki filmski festival predstavlja u Glavnom programu 14 evropskih filmova koji se bave temama u rasponu od izbegličke krize do porodičnih drama, a potpisuju ih proslavljeni reditelji poput Đanfranka Rosija, Kristijana Munđijua, Bruna Dumona i Nikolasa Vindinga Refna, ali i debitanti, kao što je Renars Vimbe, dobitnik Kristalnog medveda.

Glavni program 23. Festivala evropskog filma Palić počinje 16. jula na Letnjoj pozornici berlinskim pobednikom “Požar na moru>> Pročitaj celu vest na sajtu SEEcult.org << Đanfranka Rosija, koji je van konkurencije, a reč je o dokumentarcu koji sklanja medijsko senzacionalističku masku sa “najveće tragedije u savremenoj istoriji od Holokausta” i otkriva ljudsko lice tekućeg izbegličkog problema.

Sniman je tokom nekoliko meseci na najjužnijem italijanskom ostrvu Lampeduza, udaljenom od Severne Afrike svega 113 kilometara, koje još od 90-ih predstavlja metaforu za najmasovniji i najsmrtonosniji tranzit stotina hiljada muškaraca, žena i dece ka Evropi, posebno poslednjih godina.

Prve festivalske večeri biće prikazan i letonski film “Snovi”, debitantsko ostvarenje Renarsa Vimbe ovenčano Kristalnim medvedom na Berlinalu, koje prati 17-godišnjakinju koja se nakon smrti bake suočava sa teškim životnim odlukama čije posledice mogu drastično uticati na živote njenog mlađeg brata i nje...

Jedna od poslastica Glavnog programa 23. Palića je “Demon pod reflektorima” danskog reditelja Nikolasa Vindinga Refna koji se proslavio filmovima “Drive”, “Valhalla Rising” i “Bronson”. Elle Fanning igra manekenku na početku karijere čiju mladost i vitalnost počinju da proždiru žene opsednute lepotom... U filmu igraju, između ostalih, i Kristina Hendriks (Christina Hendricks) i Kianu Rivs (Keanu Reeves).

Poljsko ostvarenje “DražAgnješke Smozinske (Agnieszka Smoczyńska) premijerno će biti prikazano 17. jula, a prema sinopsisu, dve sestre sirene, pola žene - pola ribe, igraju u noćnom klubu. Jedna od njih se zaljubljuje u prelepog mladića, što ih stavlja pred okrutan i krvav izbor…

Publika 23. Palića videće 18. jula mađarsku krimi komediju “Ubica čistog srcaAtile Tila (Attila Till) o bandi ubica u invalidskim kolicima, kao i nemački film “Toni Erdman”, koji potpisuje Maren Ade, i o kojem se u Kanu pričalo kao o glavnom pretendentu na Zlatnu palmu.

Novi film nagrađivanog rumunskog reditelja Kristijana MunđijuaMatura” biće premijerno u Srbiji prikazan 19. jula, a govori o kompromisima i implikacijama roditeljstva. “Gardijan” ga je opisao kao “složen, duboko inteligentan film i sumorna slika stanja nacionalne depresije u Rumuniji, gde se generacija rođena 90-ih nada da će imati priliku da ponovo počne”.

Film “Iza brda i planina Erana Kolirina istražuje pomešana osećenja mnogih Izraelaca koji pokušavaju da racionalizuju osećaj ličnog identiteta nasuprot disfunkciji države, dok poljsko-švedski film “Ljubav je gorkaTomaša Vailevskog (Tomasz Wasilewski), koji u Berlinu je dobio Srebrnog medveda za scenario, prati naizgled četiri srećne žene različitih godišta koje odlučuju da je vreme da promene živote, izbore se za sreću i ispune sve svoje želje. Film se dešava nakon promena u Poljskoj, 1990. godine.

Biće prikazana i neobična romansa “Zoologija” ruskog reditelja Ivana Tverdovskog, koja je upravo dobila specijalnu nagradu žirija 51. Filmskog festivala u Karlovim Varima, a govori o sredovečnoj ženi iz malog grada kojoj raste rep.

Domaći predstavnik u Glavnom takmičarskom programu je film Miloša RadovićaDnevnik mašinovođe” sa Lazarom Ristovskim u glavnoj ulozi, koji je na nedavnom Filmskom festivalu u Moskvi dobio nagradu publike, a na Letnoj pozornici na Paliću biće prikazan 20. jula.

Među filmovima u Glavnom programu je i “Tihi zaliv” francuskog reditelja Bruna Dumona, jednog od najznačajnijih savremenih autora - ironična, sarkastična komedija koja se dešava 1910. godine kada nekoliko turista nestaje tokom odmora na predivnim plažama Lamanša.

Finsko ostvarenje “Najsrećniji dan u životu Oli MakijaJuhe Kuosmanena obrađuje priču o bokseru koji se bori u leto 1962. za titulu svetskog bokserskog šampiona u perolakoj kategoriji. Sve što treba da uradi je da malo izgubi na težini i da se koncetriše pred meč. Ali, postoji problem - zaljubio se.

Van konkurencije biće prikazana francuska komedija “Sveta ljubav” (Benoît Delépine, Gustave Kervern) o ocu i sinu koji izazivaju haos kada krenu vinskim putem na festival farmi.

Svi filmovi iz Glavnog takmičarskog programa, osim “Dnevnika mašinovođe”, biće premijerno prikazani u Srbiji.

U žiriju Glavnog takmičarskog programa, koji će dodeliti Zlatni toranj za najbolji film i Palićki toranj za najbolju režiju, ove godine su turska rediteljka Jesim Ustaoglu, producentkinja Rina Šildoš iz Estonije, glumica Aiste Diržiute iz Litvanije, rediteljka Mihaela Kezele iz Nemačke i srpski reditelj Stefan Arsenijević.

Na 23. FEF Palić biće dodeljena i nagrada publike “Gorki list” za najbolji film Glavnog takmičarskog programa.

Palićki festival prikazaće do 22. jula na više lokacija kraj jezera Palić i u Subotici više od sto filmova raspoređenih u 13 programskih celina, a uprkos smanjenom budžetu, najavio je i  prisustvo velikog broja gostiju iz cele Evrope.

Festival će otvoriti na Letnjoj pozornici na Paliću ovogodišnji dobitnici nagrade “Aleksandar Lifka” za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji - reditelji Slobodan Šijan iz Srbije i Ulrih Zajdl iz Austrije.

U takmičarskom programu “Paralele i sudari” je 11 aktuelnih filmova iz istočnoevropskih zemalja, počev od rumunskog filma “NazakonitoAdriana Sitarua, koji će biti prikazan 17. jula. Filmska priča o bratu i sestri i njihovoj nezakonitoj ljubavi dobila je odlične kritike na Filmskom festivalu u Berlinu i izazvala polemike zbog teme kojom se bavi.

Žiri filmske kritike, koji će proglasiti najbolji film programa “Paralele i sudari”, čine Marina Rihter (Austrija), Marija Ulfsak (Estonija) i Kolet de Kastro (Francuska).

Festivalski sajt je palicfilmfestival.com, a program se nalazi i u Kalendaru portala SEEcult.org.

(SEEcult.org)

Nastavak na SEEcult.org...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEcult.org. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEcult.org. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.