Izvor: Politika, 29.Sep.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dubrovačka zrcala
Niz novih dela kojima ovih dana beogradska "Geopoetika" zaokružuje svoj izdavački godišnji opus 2006-2007, počećemo knjigom čiji smo naslov pozajmili za naš tekst: "Dubrovačka zrcala" pesnika, esejiste i prevodioca Milana Milišića. Reč je o 35 tekstova koje je Milišić pisao u periodu od 1977. do 1990. godine, i veći deo njih se, kaže izdavač, prvi put pojavljuje u javnosti.
Knjigu je priredila Jelena Trpković, predgovor napisao Miljenko Jergović a pogovor Ibrahim Hadžić. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Podsetimo čitaoce: Milan Milišić (1941) poginuo je 1991. godine, u svom stanu, kada je JNA bombardovala Dubrovnik. Šesnaest godina posle, sabrani u knjizi, eseji pokazuju, baš kao što i Hadžić piše, koliko je Milišić bio istančani pesnik, duhovit, ironičan, i koliko je uspevao da darom uočavanja ukaže u esejima na stvari koje pored nas protiču, a mi ih u žurbi i ne zapažamo a kamoli tumačimo.
U prevodu Natalije Nenezić s ruskog "Geopoetika" je objavila roman "Moskva kva-kva" Vladimira Aksjonova (1932, Kazanj, od 1980, kada je emigrirao, živi u SAD, a sovjetsko državljanstvo mu je oduzeto), delo bunta i satire, u kojem su junaci i Staljin i Tito. Roman sadrži dva toka, jedan u kojem se događajima najavljuje dolazak cele jedne generacije "šezdesetaša – ljubitelja džeza i svega što dolazi sa Zapada", i drugi u kojem Staljin i Tito, kako će se pokazati, planiraju atentat jedan na drugog. Aksjonov je autor na koga su se ugledali mnogi savremeni ruski pisci.
"Siroti i gordi" Albera Kosrija (1913, Kairo, od 1945. živi u Parizu) roman koji je sa francuskog originala prevela Ivana Misirlić a prema kojem je egipatska rediteljka Ašma el Bakri snimila istoimeni film 1991, predstavlja srpskim čitaocima ovog autora koji je za svoja dela dobio niz poznatih nagrada na frankofonskom području. Kosri, "taj mladić od 94 godine", napisao je ukupno osam knjiga "u skladu sa svojom životnom filozofijom da lenjost nije mana već vrsta kontemplacije i meditacije" kritika je dizala u nebesa, a divili su mu se Henri Miler i Alber Kami. Piše na francuskom ali radnja i likovi romana su mu smešteni u Egipat; u romanu "Siroti i gordi", baš kao što sam naslov kaže, ovaj pisac romantično, pogotovu u ovo vreme kada "pare vrte gde burgija neće", vraća veru u to da moral i širina duha, uprkos svemu, ostaju glavni na lestvici vrednosti za sva vremena.
"Turnir grbavaca" naziv je novog romana Lasla Blaškovića, pisanog u formi dnevnika kroz koji saznajemo dosta o poznatim ljudima našeg doba, pre svega pisaca. Ne prolaze baš svi dobro u ovoj Blaškovićevoj vizuri, ipak zamagljenoj malo previše neliterarnim primerima.
"Saputnik radikalnog mislioca" bugarskog pisca Aleka Popova, koga znamo iz romana "Misija London" u kojem je "opleo" po bugarskoj diplomatiji, ovog puta predstavlja zbirku eseja nastalih tokom proteklih sedam godina. Knjigu je priredila i prevela sa bugarskog Marija-Joanna Stojadinović, a tekstovi su pisani u vrlo dobrom maniru kratkog esejističkog štiva.
I, najzad, putopis poslastica: "Kairo u 1000 godina" Gamala Gitanija u ediciji "Pisac i grad" i u prevodu Dragane Đorđević i Marije Obrenović sa arapskog. Knjiga u kojoj ćete uživati jer vas uvodi u istoriju ne samo jednog grada već i istoriju civilizacija, kulture, jednom rečju nudi vam "humanističku anatomiju drevne metropole". Knjiga o Kairu sklopljena je od niza pričica o kafedžinicama, nargilama, turbanima, konjima, džamijama, piramidama... ovo je delo, baš kao što piše Vladislav Bajac, intimna istorija Kaira i lična istorija pisca koji je prigrlio i prisvojio grad.
[objavljeno: ]
