Do državnosti Kosova preko kulture

Izvor: Politika, 26.Dec.2008, 23:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Do državnosti Kosova preko kulture

Oni će brinuti o čitavoj kulturnoj baštini svih provenijencija na Kosovu, a mi imamo prava da brinemo o svojoj, kaže Zoran Garić, direktor Zavoda u Leposaviću

Formiranje nove baze podataka o svim kulturnim spomenicima i vrednostima različitog sadržaja na Kosovu, koju je najavilo kosovsko Ministarstvo kulture, otvara nova pitanja. Novonastalu situaciju pokušao je da objasni za „Politiku” Zoran Garić, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Leposaviću:
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />
– Tu informaciju čuo sam u medijima, a iz kosovskog Ministarstva kulture, povodom formiranja nove baze podataka, niko do sada nije me kontaktirao. Zašto se ona uopšte radi? Pa, verovatno zato što je tu, pre svega, reč o zaokruživanju državnosti Kosova i to, ovog puta, preko kulture. To vidim kao normalan sled događaja posle proglašenja nezavisnosti, kako bi se preuzele sve ingerencije na toj teritoriji.

Zoran Garić dodaje da „mi imamo otvorena vrata preko Saveta bezbednosti i dogovora sa Euleksom, gde je naglašeno da o srpskoj kulturnoj baštini mi brinemo”.

– Po tome, oni će brinuti o čitavoj kulturnoj baštini svih provenijencija na Kosovu, a mi imamo prava da brinemo o svojoj. Kako će to dalje izgledati u praksi, stvar je politike. Za sada nismo ugroženi, a videćemo kako će biti ubuduće.

Garić dalje navodi da je baza podataka koju ima Republički zavod za zaštitu spomenika kulture dopunjena i posle 1999. Na Kosovu postoji oko 500 spomenika kulture raznog porekla. Kosovska vlada je, kako naglašava, formirala institucije na Kosovu i Metohiji pa je tako došla na red i zaštita kulturnih dobara i formiranje kosovskog spiska kulturnih dobara.

– Srpski spomenici kulture na Kosovu nisu samo manastiri i crkve – kaže Zoran Garić. – Mi imamo i druga kulturna dobra, pa se postavlja pitanje ko o njima vodi računa? Tu mislim na znamenita mesta koja su kulturno dobro ili ambijentalne celine poput Velike Hoče.

Naš sagovornik se dalje pita i šta će biti sa spomenicima koji su 1999. spaljeni, minirani i poravnati sa zemljom?

– Dakle, mi danas imamo pisane tragove o njima, ali takvih objekata nema više na terenu. Šta će biti sa njima? Ta priča je mnogo šira – zaključuje Zoran Garić.

B. Lijeskić

[objavljeno: 27/12/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.