Čovek koji je umeo da leti

Izvor: Večernje novosti, 25.Avg.2013, 00:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čovek koji je umeo da leti

ROMAN "Ariel" Aleksandra Beljajeva, po kojoj je Andrej Tarkovski, jedan od najvećih reditelja 20. veka napisao scenario, ipak će doživeti svoju filmsku verziju. Sin ruskog filmskog genija Andrej Andrejevič Tarkovski, ispuniće veliku želju i san svog oca, da Ariel - čovek koji leti, počne da živi i na velikom platnu. Po jednom od najzanimljivijih dela Beljajeva, scenario pod naslovom "Blag vetar", Tarkovski je napisao još krajem sedamdesetih godina, zajedno sa Fridrihom Gorenštejnom, ali >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << uprkos strasnoj želji, nije uspeo da napravi film. Njegov projekat, zahvaljujući producentu Dmitriju Klepatskom, predstavljen je krajem juna na Moskovskom međunarodnom filmskom festivalu, kada je i objavljeno da je režija filma poverena njegovom sinu, Andreju Andrejeviču Tarkovskom. Ovih dana zaokružuje se budžet za ovaj projekat, završava kasting i izbor lokacija za snimanje. Prema rečima Klepatskog, Tarkovski junior imaće priliku da se pokaže kao pravi "naslednik" sna svog velikog oca.DUHOVNO PROSVETLJENJE - Tarkovski je Beljajeva smatrao jednim od najvećih ruskih pisaca, ne samo pustolovne i naučno-fantastične proze, koja je bila potpuno atipičan umetnički izraz u kontekstu staljinističke estetike i cenzure, a njegov "Ariel", koji je objavljen 1941, filozofskim delom. Radnja romana događa se na početku 20. veka, i prati sudbinu mladića koji beži od teških životnih okolnosti, jer nema snage da se izbori sa njima. Posle susreta sa zanimljivim filozofom koji mu otkriva najuzbudljivije tajne sveta, mladić dolazi u katolički manastir, gde očekuje duhovno prosvetljenje - objavio je producent Dmitrij Klepatski. I pored filmova koje je napravio i koji su mu doneli svetsku slavu i nagrade ("Ivanovo detinjstvo", "Andrej Rubljov", "Solaris", "Ogledalo", "Putovanje u vremenu", "Nostalgija"...), Tarkovski je bio opsednut da roman "Ariel" vidi kao "pokretne slike". Tokom godina koje je, zbog cenzure i nemogućnosti da stvara u Rusiji proveo u inostranstvu (od 1983. do smrti 1986), njegova želja za ovim filmom postajala je sve jača, kao i nostalgija za sinom. Naime, taj veliki majstor novog filmskog jezika kojim se život predstavlja kao ogledalo, kako je o njemu govorio Bergman, pobegao je u Italiju zajedno sa suprugom Larisom, i ostatak života posvetio je borbi da i svog Andrjušku izvuče iz Rusije... Poslednji film "Žrtva" snimio je u Švedskoj, zahvaljujući upravo Bergmanu i njegovoj ekipi saradnika, ali su nagrade koje su neprestano stizale ostale u senci teške bolesti... Andrej Tarkovski junior postao je poznat kao reditelj samo jednog filma - 24-minutnog dokumentarnog snimka sećanja na svog oca "Andrej Tarkovski. Memoari", koji je nastao 1996, na desetogodišnjicu smrti filmskog maga, i prvi put će se, zapravo, naći pred jednim rediteljskim zadatkom: - Nimalo se ne osećam lagodno, naprotiv - izjavio je predstavljajući projekat svog oca. - Ariel je čovek koji se snagom svoje volje odupire mračnim namerama upravnika manastira, i tako uspeva da se održi. Moj otac u svom scenariju fokusira tu moć i značaj duha, i otvara problem duhovne krize u Evropi, kao i surovih posledica industrijalizacija i modernizacija. Jer, njegov usud jeste bilo to grozničavo traganje za duhovnošću, koje je i najlepše svojstvo njegovih dela. Kada je razočaran napustio Sovjetski Savez, doživeo je pred smrt i to iznenađujuće, krajnje razočaranje - shvatio je da se razvoj današnjeg sveta odvija na čisto materijalnom planu, bez ikakve duhovnosti. U tome verovatno i treba tražiti razlog zbog čega je toliko želeo da snimi film o čoveku koji leti snagom svoje duhovnosti. Ali, i moj otac je Ariel, i on je leteo snagom svoje duhovnosti i svog dara - izjavio je Andrej Andrejevič Tarkovski. - Nadam se da neću izneveriti nadanja ljubitelja filmske umetnosti i dela mog oca, i da ću uspeti da "Blag vetar" bude dobar film, u kom će se prepoznati ono što je moj otac želeo da kaže. On je u žrtvovanju prepoznavao najbitniju ulogu umetnika kao jednog od graditelja duhovnosti, a ta žrtva je odgovornost svakog pojedinca prema čovečanstvu i njegovom duhovnom napretku.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.