Izvor: Blic, 12.Dec.2014, 14:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Beograd Jovana Bijelića" u Galeriji SANU
Izložba "Beograd Jovana Bijelića" autorke Simone Čupić biće otvorena u sredu, 17. decembra, u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti.
Izložbu će otvoriti akademik Milosav Tešić, a na otvaranju će govoriti akademik upravnik Galerije SANU Dušan Otašević, upravnica Galerije Matice srpske Tijana Palkovljević Bugarski i autorka, najavljeno je iz SANU.
Umetnički opus Bijelića kretao se od impresionizma i sezanizma, preko postkubizma i tradicionalnog realizma, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << do ekspresionističke, prvo figurativne, a potom, apstraktne faze.
Po popisu u monografiji, Bijelić je ostavio 981 sliku (ulje, tempera), 103 akvarela, 52 pastela, 676 crteža (olovka, ugljen, tuš), 19 ilustracija za knjige i 94 pozorišne inscenacije.
Sa Veljkom Stanojevićem, uz manju pomoć Dragomira Glišića, Miloša Golubovića i Dragoljuba Pavlovića, izveo je trideset istorijskih kompozicija i portreta članova dinastije Karađorđević u Domu kraljevske garde (1926).
Njegova dela čuvaju i izlažu Narodni muzej, Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog u Novom Sadu i ostale muzejsko-galerijske ustanove Srbije, a nalaze se i u privatnim kolekcijama.
Učestvovao je na značajnim zajedničkim izložbama jugoslovenskih umetnika od 1912. godine, a samostalno je izlagao od 1919.godine kod nas i u inostranstvu.
Dobio je više značajnih nagrada i priznanja, između ostalih Nagradu Gece Kona (1936), počasnu diplomu na Svetskoj izložbi u Parizu (1937), Orden zasluga za narod I reda (1956), Oktobarsku nagradu Beograda (1957), Nagradu Bihaća (1959) i Sedmojulsku nagradu Srbije za životno delo (1960). Za člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1963. godine.
Jovan Bijelić rođen je u Reveniku kod Bosanskog Petrovca 1884. godine, umro je u Beogradu 1964. godine.