Atonijević: Naše žrtve bi trebalo da budu samo naše, dok su žrtve nekih drugih naroda svetska patnja; Američka filmska kritika zapanjena

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 11.Feb.2021, 11:25

Atonijević: Naše žrtve bi trebalo da budu samo naše, dok su žrtve nekih drugih naroda svetska patnja; Američka filmska kritika zapanjena

Politički napad na film "Dara iz Jasenovca" je pre svega namera da se izazove strah kod ljudi koji glasaju u Američkoj filmskoj akademiji, kako oni na bi dali svoj glas nekakvoj navodnoj srpskoj nacionalističkoj propagandi..., kazao je Predrag Gaga Antonijević za Radio Beograd 2.

Kako reditelj filma napominje, napad je počeo sa tom nazovi "kritikom" u magazinu Varajeti, sa vrlo malo sadržaja o filmu, a mnogo više o nekakvoj "srpskoj propagandi".

"Autor kritike >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << nije ni osporio stavove koje film iznosi, ali je uspeo preko nekih pseudoistoričara sa ovih prostora da to pretvori u nekakvu tobožnju srpsku propagandu, kojom, zaboga, Srbi pravdaju svoje zločine u građanskom ratu u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka", kaže Antonijević i dodaje da je autor sporne kritike tu napisano i da bi "film Dara iz Jasenovca trebalo da ostane u granicama Srbije i da ne bude nikome više prikazan.

"Dakle, naše žrtve bi trebalo da budu samo naše žrtve, dok su žrtve nekih drugih naroda svetska patnja", rekao je Antonijević.

Za njega nema dileme da je korak dalje od toga otišao Los Anđeles tajms.

"Tamo je čak navedeno da je Jasenovac bio pakao za Jevreje, ali da sam ja "na silu u film pokušao da uguram Srbe i decu kao primarni fokus hrvatskih ustaša". Jednostavno, to predstavlja ozbiljno odstupanje od istorijskih činjenica, jer je poznato da su logori za decu i te kako postojali i da je NDH jedina u svetu to imala", rekao je Antonijević.

Na pitanje da li je i činjenica da je film Jasmile Žbanić o Srebrenici jedan od kandidata za nagradu "Oskar" uticala na klimu stvorenu oko filma "Dara iz Jasenovca", Antonijević je podvukao da se raduje zbog činjenice da je film o Srebrenici snimljen:

"Varajeti, naravno, taj film podržava. Verujem da je vrlo dobro to što je taj film snimljen. Mogli bismo i trebalo bi i mi da snimimo film o Srebrenici, ali ispada, na osnovu kritike, da te žrtve vredi oplakati i da taj film nije propaganda, a da je naš film i oplakivanje naših žrtava najobičnija srpska nacionalistička propaganda. Jednostavno, ja ne želim da se takmičim ni sa kim po žrtvama i po stradanju jednim filmom koji opisuje te događaje, ali mislim da je na jedan perverzan način nama uskraćeno pravo da se našim žrtvama u jasenovačkom logoru odužimo", kaže Antonijević.

Kako je rekao, dao je samo jedan intervju za Slobodnu Dalmaciju, koji je vrlo korektno prenet, ali da nije bilo drugih interesovanja.

"Nema šta da krijem: Film je to što jeste. Voleo bih da mi neko kaže gde sam to pogrešio i rekao nešto neistinito i to je meni bila jedina zvezda vodilja. Kada ljudi budu videli film, uvideće da on nije antihrvatski, ali antiustaški apsolutno jeste. Razdvajam ustaštvo od hrvatstva. Voleo bih da se i razgovor o ovom filmu vrati na teren filma, jer je u samom startu izmešten iz te sfere", zaključio je Antonijević.

Američka filmska kritika zapanjena događajima u Jasenovcu

Nakon početka prikazivanja filma Predraga Antonijevića "Dara iz Jasenovca" u američkim bioksopima, tamošnja kritika ne prikriva zapanjenost događajima u logoru Jasenovac, kao ni divljenje za maestralno glumačko umeće devojčice Biljane Čekić koja igra Daru, saopštili su producenti filma.

Domaći film „Dara iz Jasenovca“ nekoliko dana već se prikazuje u bioskopima mnogih američkih gradova, od Čikaga u kojem živi najveći broj Srba, preko Atlante, Majamija, Hjustona, do Denvera, Dalasa.

Od sutra naći će se na repertoaru dva bioskopa u Pitsburgu, kao i u Filadelfiji, Tampi, Detroitu, Indianapolisu i Sent Luisu.

O filmu Predraga Antonijevića "Dara iz Jasenovca" i dalje intenzivo pišu američki filmski kritičari, a na vrsno glumačko umeće mlade Biljane Čekić ne ostaju ravnodušni ni eminentni američki mediji.

"Dedline" piše o filmu čija je radnja prikazana očima desetogodišnje devojčice Dare.

"S tihim dostojanstvom kako je odigrala Biljana Čekic, Darine oči ispunjene dušom svedoče strašne događaje”, navodi se u tekstu i dodaje da je Antonijevićevo ostvarenje prepuno dirljivih momenata gde se odluke o životu i smrti donose u trenutku.

"Ponekad odluke donose sami zatvorenici pokušavajući da zaštite svoju decu, a nekad i sami radnici logora koji moraju da odluče da li će rizikovati sopstveni život pomažući zatvorenicima. Kobne pozive svakodnevno upućuju ustaški stražari, koji ubijaju sa opuštenom okrutnošću - čak i kora hleba ili beba koja plače mogu značiti smrtnu kaznu".

Pripovedanje o devojčici Dari i njenom dvogodisnjem bratu Budi kroz užase ozloglašenog logora Jasenovac nije izostavio ni "Eye for film" ističući Darin stoicizam pred hororom kojem svedoči „pruža nečujni izvor inspiracije za zatvorenike, iako se film ne fokusira na ovaj deo i izbegava otvorene emocionalne manipulacije.

Ponekad je, njeno neodređeno razumevanje stvari, poštedi dela užasa koji za gledaoca nije nevidljiv.

Biljana Cekić je dobro izabarna za ulogu nesigurne, a snažne kada je to potrebno. Među ostalim glumcima Marko Janketić se izdvaja kao opaki zapovednik logora Maks Lubrić.

Dejvid Ferguson za "Movie Reviews from the dark" piše da smo gledali toliko filmova o holokaustu u kojima je svakodnevna volja za preživljavanjem neizmerno jaka, ali priče su retko ispričane očima desetogodišnje devojčice.

"Ovo je prvo pojavljivanje Biljane Čekić i izvanredna je da u svojoj sposobnosti da prenese toliko misli i osećanja, istovremeno zadržavajući kameno lice neophodno kako bi izbegla privlačenje neželjene pažnje. Njena Dara se žrtvuje".

Znanje da su deca izdržljiva ne umanjuje uticaj njihovog maltretiranja i zlostavljanja navodi se u tekstu upućujući svoje čitaoce da je u Hrvatskoj bio smešten jedini logor za istrebljenje, koji nisu vodili Nemci.

"Svrha je bila očuvanje čistoće hrvatske krvi ubijanjem Srba, Jevreja i Roma. Čak je u logoru Jasenovac bio poseban kompleks za decu"

Za "Loud and Cler Tadeus Batri" (Thaddeus Buttrey) ističe da je Dara iz Jasenovca daje fantastične kadrove, izuzetno talentovanu glumačku ekipu i svu tugu koju biste očekivali od filma o holokaustu.

Takođe u tekstu se navodi da je muzika u filmu sjajna, umereno implementirana kako bi se održao fokus na napetim i dramatičnim događajima na ekranu.

To je obično numera laganog klavira i žičanih instrumenata koje daju produžene note kako bi se naglasila napeta i mračna atmosfera.

Beogradska premijera filma "Dara iz Jasenovca" predviđena je za 22.april, nakon čega će se naći u bioskopima širom Srbije.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.