Približavanje Zagreba i Prištine

Izvor: Southeast European Times, 07.Jun.2011, 00:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Približavanje Zagreba i Prištine

Kosovo i Hrvatska grade sve bolje bilateralne odnose.

06/06/2011

Muhamet Brajšori za Southeast European Times iz Prištine -- 06.06.2011.

Prva zvanična inostrana poseta šefa diplomatije Kosova Envera Hodžaja bila je poseta Hrvatskoj. Hodžaj je rekao da je Hrvatska dugogodišnji saveznik i da Kosovo želi da sa njom razvije bliže odnose, >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << posebno posle hrvatskog iskustva sa integracijom u EU.

„U proteklih 20 godina, Hrvatska se zalagala za slobodu Kosova, pre i posle nezavisnosti, u svim fazama. Vreme je da poradimo na razvijanju najboljih mogućih odnosa sa vladom i narodom Hrvatske,“ izjavio je Hodžaj za SETimes.

Ekonomskim odnosima je potreban podsticaj i dve vlade su nedavno potpisale više sporazuma kako bi se podstakle bolje veze između privreda dveju zemalja.

„Hrvatska i Kosovo imaju političku obavezu da promovišu ekonomsku saradnju, ali smo istakli zainteresovanost hrvatskih privrednika da ulažu u Kosovo,“ rekao je za SETimes hrvatski ambasador u Prištini Zoran Vodopija.

Što se tiče procesa evropskih integracija, sa akcentom na liberalizaciji viznog režima, hrvatska vlada je obećala pomoć Kosovu. Dve zemlje planiraju da naprave zajedničku mapu puta za hrvatsku pomoć.

„Hrvatska će poslužiti kao uzor Kosovu ... Iskoristićemo njihovo iskustvo kako bismo unapredili sopstveni proces integracija. Napravićemo zajednički plan saradnje naših vlada po tim pitanjima,“ rekao je Hodžaj.

Njegov hrvatski kolega Gordan Jandroković potvrdio je da „smo u proteklih nekoliko godina stekli veliko iskustvo u ta dva procesa, i zato želimo da pomognemo Kosovu da njegov put u EU bude kraći i brži od našeg.“

On je takođe rekao da hrvatsko-srpski odnosi mogu da posluže kao model za rešavanje praktičnih pitanja u odnosima Kosova i Srbije.

Što se tiče odnosa Kosova i Srbije, koreni su duboki.

Mala hrvatska zajednica vekovima živi na Kosovu, uglavnom u selu Janjevu. Pre devedesetih godina prošlog veka, Hrvati su u selu bili većina, ali su zbog rata mnogi izbegli u Hrvatsku.

Zbog toga što se nalazi u jednoj zatvorenoj dolini, Janjevo se oduvek pominjalo kao „selo sa ulazom, ali bez izlaza.“

Seoski sveštenik u Janjevu i vođa hrvatske zajednice u Janjevu, don Mate Palić, pesimista je kada je reč o budućnosti Hrvata na Kosovu, posebno mladih.

On kaže da su mnogi otišli u Hrvatsku i Nemačku i da se nikada neće vratiti, pošto nemaju veliku perspektivu u aktuelnoj ekonomskoj situaciji.

„Ekonomski uslovi su loši; mladi žele u inostranstvo u potrazi za boljom budućnošću, a oni koji su ranije otišli zbog rata više se neće vratiti,“ kaže Palić, dodavši da „međunacionalni odnosi nisu problem za nas, već isključivo stvaranje novih radnih mesta za omladinu.“

Vlada u Prištini najavila je da će hrvatska zajednica biti priznata kao manjina u Ustavu Kosova, što bi trebalo da unapredi i odnose Zagreba i Prištine.

„Crnogorci i Hrvati biće pridodati kao manjine u izmenjenom ustavu Kosova,“ rekao je potpredsednik vlade Slobodan Petrović.

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.