Olimpijada u dve države - istorijska odluka MOK-a

Izvor: Radio 021, 12.Dec.2014, 11:53   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Olimpijada u dve države - istorijska odluka MOK-a

Dok se ovdašnja javnost zamajava da li je "pravilno" što je Međunarodni olimpijski komitet u redovno članstvo primio Kosovo, promakla je mnogo važnija odluka vršne svetske sportske organizacije: ubuduće će domaćini, potpuno ravnopravni, moći biti dva grada, bilo u istoj državi, bilo u različitim.

Otac modernog sporta, baron Pjer de Kuberten želeći da izbegne direktan uticaj politike na takmičenje, zamislio >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << je da domaćin bude isključivo grad, ne država, centralni nosilac vlasti.

Mada se već tridesetak godina mogu čuti mišljenja da je insistirajući na odvojenosti sporta od politike slavni Francuz promovisao kapitalističko shvatanje takmičenja i favorizovao sportiste iz bogatijih slojeva i država, 120 godina trajanja olimpizma, uz prekide samo tokom svetskih ratova, pokazuje da je lociranje organizacije na grad bila dobra procena. Međutim, finansijska kriza koja već šest godina potresa ceo svet, a da se kraj ni ne nazire, uticala je da i MOK, prilagođavajući se realnosti, menja pravila: nakon igara 2020. godine dodeljenih Tokiju, domaćini će moći biti dva grada. Rešenje ide u prilog mišljenjima da ekonomske nedaće neće brzo proći i da skoro neće biti zidanja novih megazdanja, za kojima, kada Igre prođu, nema potrebe.

Istine radi, već duže vreme bilo je prigovora i na stalan rast broja zastupljenih sportova i na maniju u zidanju ekstraluksuznih i ogromnih sportskih dvorana, stadiona, plivališta... Kada je Grčka zapala u tešku krizu ispostavilo se da je Olimpijada 2004. godine bilo bacanje para. Centralni stadion "Spiridon Luis" i najveći bazen, za 18.000 posetilaca, nikada kasnije nisu otvorili kapije sportistima, teniski tereni su potpuno zapušteni, staza za kajak na divljim vodama, na obodu šireg centra Atine, odavno je leglo gmizavaca, a desetak manjih dvorana i stadiona posluju uz previsoke gradske subvencije.

Slično je i sa objektima za igre 2000. godine u Sidneju. Jedino se plivački kompleks koristi, sve ostalo je stavljeno pod ključ i niko ne vidi rešenje. Suviše udaljeno od grada i skromog kvaliteta, olimpijsko selo nije uspelo da se prenameni u kvart socijalnih stanova. Lokalna vlada stalno raspisuje natečaje za besplatno korišćenje mizernih zgrada, ali niko se se ne javlja.

Slično je i sa objektima Igara u Pekingu, premda masovnost i veličina grada prikrivaju olimpijske ruine. Londonci su uočili nevolje prethodnika, objekte dimenzionirali prema uobičajenim takmičenjima, a velik broj montažnih objekata su nakon takmičena razmontirani i preneseni u druge gradove.

Ubuduće u svakom od gradova domaćina biće tek polovina takmičenja, pa će biti i neuporedivo manje potreba za novim stadionima, tim pre što će svaki od dva grada kvalifikaciona i nadmetanja u manje popularnim sportovima moći da dislocira u obližnje gradiće. Procenjuje se da će se nadmetanje sportista odvijati u cirka 20-tak gradova. Kako svaki od njih ima gro infrastrukture, građenje nove biće svedeno na minimum. MOK planira da od budućih domaćina zatraži i plan, sa finansijskom kalkulacijom, upotrebe (eventualnih) novih objekata nakon igara.

Dobitnici promena mogli bi da budu relativno manje i manje bogate države. Već duže vreme najveća takmičenja vezuje se za izuzetno bogate države ili, pak, za veoma velike gradove. Ostali u startu nisu imali ni šanse da ugoste najreprezentativnije sportiste. Dislociranjem, broj potencijalnih domaćina znatno se proširuje i u MOK- u očekuju da time doprinosu daljem razvoju sporta.

Slično razmišljaju, ili su već započeli sa praksom decentralizacije šampionata, i važniji sportski savezi. Tako se Evropsko prvenstvo u fudbalu održavalo u Pojskoj i Ukrajini, u ukupno 14 gradova, a ove sezone i košarkaški šampionat Starog kontinenta, nakon što je Ukrajina iz poznatih razloga odustala, održaće se u Nemačkoj, Estoniji, Francuskoj i Hrvatskoj.

Posmatrajmo, dakle, kako da Srbija u novim okolnostima što bolje iskoristi sopstvene sportske i organizacione sposobnosti, a što se tiče Kosova, nije sport taj koji će odrediti političku mapu ovih krajeva. (Živan Lazić)

Nastavak na Radio 021...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.