Zbog Stare planine poklanja svoj rad Pirotu

Izvor: JužneVesti.com, 03.Avg.2018, 10:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zbog Stare planine poklanja svoj rad Pirotu

Solarne ploče sa šarom pirotskog ćilima osmislio je aktivista, antiglobalista, ljubitelj prirode i umetnik Dušan Rodić, koji trenutno živi i radi u Berlinu, a svoj najnoviji rad, kako sam kaže, pokloniće Pirotu zbog najnovijih dešavanja u vezi sa Parkom prirode Stara planina.

Iako nikad nije boravio u Pirotu, ovaj umetnik rođen u Beogradu, pokloniće svoj “Pirotski solarni ćilim” koji je metaforički poziv za decentralizovanu solarnu budućnost Srbije.

Pratim >> Pročitaj celu vest na sajtu JužneVesti.com << već neko vreme dešavanja vezana za Nacionalni Park Stara Planina. Neverovatno je da pojedinci iz Beograda daju sebi za pravo da čerupaju nacionalne parkove po Srbiji. Pirotski atar je najveći u Srbiji i voleo bih da se izbori za svoja prava. Ovde u Nemačkoj svako selo ima jaku samoupravu, zato je cela zemlja podjednako razvijena. Jedino rešenje je “debeogradizacija” Srbije - kaže Rodić.

Kada je napravio ovaj rad, kako kaže, prepoznao je u njemu šare pirotskog ćilima, te je rešio da ga pokloni u znak podrške i zahvalnosti. Šare ga podsetile na Pirotski ćilim; foto: lična arhiva/Dušan Rodić

Verujem da su boje i šare narodne nošnje obeležje duše jednog naroda. Pirot, ili da budem precizniji žene - tkalje kroz vekove su kreirale, čuvale i prenosile sa kolena na koleno šare pirotskih ćilima. Ovi ćilimi napravljeni od vune ovaca sa Stare Planine, nose boje i šare naše narodne duše - dodaje umetnik.

Na ovaj rad je inspirisan još davne 1999. godine, tokom bombardovanja Srbije

Tokom bombardovanja 1999, totalni gubitak električne energije ostavio je na mene veliki utisak. To veče kada je po prvi put čitava Srbija ostala bez struje, otvorila mi je oči da vidim Beograd onakav kakav on zapravo jeste, pustinja asfalta, betona i cigle. Rodila mi se želja da uzmem stvari u svoje ruke, a solarni panel je postao metafora za tu slobodu - objašnjava Rodić.

Instaliranje solarnih ploča; foto: lična arhiva/Dušan Rodić Ovaj multimedijalni umetnik je do sada poklonio puno fotografija i printova prijateljima, ali je ovo prva skulptura koju je poklonio jednom gradu. Kako kaže zabrinut je za generalno stanje sa klimatskim promenama, a posebno sa stanjem ekologije u Srbiji. Po njemu selo i poljoprivreda bi trebalo da se poštuju i da se u tom pravcu što više ulaže, a voda je osnovni životni resurs koji mora da bude zaštićen Ustavom, a dostupan svima.

U ovom kontekstu, budućnost električne energije je u takozvanoj “pametnoj elektro energetskoj mreži” (eng. smart grid), što znači da svako domaćinstvo ima na svom krovu solarne panele koji proizvode energiju i hrane mrežu, tokom dana proizvode svoju energiju i prodaju je mreži, a preko noći kupuju energiju sa mreže. Decentralizacija energije je jedina sigurna budućnost za našu zemlju - kaže Rodić.

Podsetimo, poslednjih meseci aktuelizovala se borba meštana sela sa Stare planine protiv ideje da se na malim i čistim rekama ovog parka prirode grade mini-hidroelektrane. Stanovnici ovog dela Srbije rešeni su da po svaku cenu sačuvaju prirodu, a prikupljaju potpise i za Unesko.

Rodić je posle života u Beogradu otišao na doškolovanje u Amsterdam, gde je bio primljen na Gerit Ritveld Akademiju. Diplomirao je 2010. godine na odseku keramike, a specijalizovao se u oblasti gradnje prirodnim materijalima.

Godine 2012. primljen je na Rijks Akademiju takođe u Amsterdamu, gde je 2 godine razvijao umetničke projekte vezane za solarnu energiju. Njegovi radovi su bili izlagani u Holandiji, Nemačkoj i Srbiji. Rani radovi; foto: lična arhiva/Dušan Rodić

Pored velikog broja izložbi i komisionih radova, profesionalno se bavim instaliranjem i gradnjom samoodrživih sistema, kao i ozelenjavanjem gradskih prostora, instalacijom vertikalnih bašta i zelenih krovova - kaže Rodić.

Osnivač je beogradskog Društva za zaštitu prirode “Drvo”, a volontirao je u Africi za Franc Veber organizaciju u Togou, dok je kasnije je radio za organizaciji Greenpeace Mediteran, radeći na kampanji protiv naftne industrije i rata u Iraku.

Nastavak na JužneVesti.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta JužneVesti.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta JužneVesti.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.