Zaposleni trpe jer se plaše otkaza

Izvor: Politika, 30.Sep.2010, 23:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zaposleni trpe jer se plaše otkaza

Kad se postupak kod poslodavca pokrene poslodavac je dužan da mobera premesti u drugu radnu sredinu ako je mobiranom, prema mišljenju medicine rada, ugroženo zdravlje

Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu primenjuje se od 4. septembra, a 4. oktobra 2010. ističe rok poslodavcima za ispunjenje obaveze da pismenim putem obaveste zaposlene o zabrani zlostavljanja i pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenog i poslodavca u vezi sa tom zabranom.

Zaposleni su i >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << pre nego što je donet zakon u svojim prijavama inspekciji rada navodili da su maltretirani, da trpe teror, a neretko su spontano pominjali svoje zdravstvene teškoće i postavljene lekarske dijagnoze. Zahtevi su često bili naslovljeni kao molba, više apel za pomoć. Navešću neke karakteristične primere.

Zaposlena NN bila je na mestu rukovodioca službe koja se bavi visokostručnim poslovima. U radu službe nije bilo problema, a zaposlena je dobijala priznanja za svoj rad. Međutim, promenom rukovodećih ljudi premeštena je na niže poslove, polako su joj, deo po deo, oduzimani poslovi dok na kraju ništa više nije radila. Dolazila je na posao dok joj nisu zaključali kancelariju i rekli da ne mora više da dolazi. Zatim je usledio otkaz. Intervencijom inspekcije vraćena je na posao. Reklo bi se da je svoj hod po mukama završila. Međutim, pri pokušaju da se vrati na svoje radno mesto rečeno joj je da nema gde da radi, da može da sedi u hodniku, a ako neće – slobodno može da ide kući, platu će dobijati. U strahu da ne dobije novi otkaz zbog nedolaska na posao, a nemajući gde da radi, zaposlena je otvorila bolovanje. Pronašla je drugi posao, ovog puta na određeno vreme jer drugog nije bilo, a od mobera je morala da ode po svaku cenu.

Takvih primera je nažalost sve više. Zaposleni trpe zlostavljanje jer se plaše otkaza, a taj strah je vrlo realan. Što mobing duže traje, to na žrtvu ostavlja veće posledice.

Međutim, ima i primera da zaposleni maltretiraju direktora. Zaposleni NN, koji radi u jednom velikom, još neprivatizovanom preduzeću, već duže vreme je iritiran postupcima svog direktora i pronalazi mu greške na svakom koraku. Smatra ga jedinim krivcem za svoj lošiji materijalni položaj. Već nekoliko godina protiv direktora podnosi prijave raznim organima i organizacijama, tužbe sudu, jer po njegovom mišljenju direktor prema njemu vrši i diskriminaciju i mobing, te od svih kojima se obraća traži samo jedno – da se direktor kazni. Dugogodišnji animozitet zaposlenog prema direktoru doveo je do problema u komunikaciji sa drugim zaposlenima i umesto da se u firmi radni proces odvija neometano, nastaju problemi.

Zakon zabranjuje bilo koji vid zlostavljanja na radu i u vezi sa radom, a takođe zabranjuje i zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja.

Važno je reći da se postupak u vezi sa mobingom vodi kod poslodavca ako su mober i žrtva zaposleni kod istog poslodavca. Tek ako postupak kod poslodavca ne uspe, zaposleni može podneti tužbu sudu. Ako zaposlenog mobira neko iz rukovodećeg tima kod poslodavca, zaposleni može i direktno, bez ikakve prethodne procedure, da podnese tužbu sudu, a može i da podnese zahtev za pokretanje postupka posredovanja. Ovo pak znači da zakon ima preventivni karakter, jer postupak zaštite mora biti brz i efikasan a nastali problem treba rešiti za što je moguće kraće vreme. Kroz posredovanje za koje su određeni kratki rokovi od osam, a najduže 30 dana, mogućnost brzog i kvalitetnog rešavanja spora je velika.

Dok traje postupak zaštite, zaposleni ne može dobiti otkaz ugovora o radu niti njegov položaj može biti dodatno otežan.

Kad se postupak kod poslodavca pokrene poslodavac je dužan da mobera premesti u drugu radnu sredinu ili ga udalji s posla ako zaposlenom koji je mobiran, prema mišljenju službe medicine rada, preti neposredna opasnost po zdravlje ili život ili mu preti opasnost od nastanka nenaknadive štete. Ukoliko poslodavac to ne učini, zaposleni koji je mobiran ima pravo da odbije da radi i da o tome obavesti inspekciju rada. Kad poslodavac premesti ili udalji mobera s posla, zaposleni koji je mobiran je dužan da se vrati na rad.

*Inspektor rada prvog odeljenja inspekcije rada u gradu Beogradu

Jasmina Maričić-Vukotić

objavljeno: 01.10.2010.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.