Vojvodina nije nastala decentralizacijom Srbije

Izvor: Politika, 12.Okt.2012, 16:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vojvodina nije nastala decentralizacijom Srbije

Ustavom se ne reguliše suština autonomije, već je to prepušteno zakonskoj regulativi

Šta je problematično u sadašnjem Ustavu RS, a tiče se Vojvodine? Pre svega ono što piše u članu 182, da su ,,Autonomne pokrajine osnovane Ustavom”. Veliko slovo „U” trebalo bi daznači:ovim ustavom. A to nije tačno, jer ni srednjoškolci ne mogudobiti dvojku iz istorijeako ne znajuda je Vojvodina nastala kao politički entitet 1849. u habsburškoj monarhiji, na istorijskom tlu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << mađarske države, i imala je poseban politički status do 1860, ali se i nakon njegovog gubitka osećala kao posebno područje. A ni šesticu na studijima istorije nećedobiti student koji ne zna da moderna autonomija Vojvodine potiče iz Drugogsvetskog rata, iz koga je izašla sa svojom teritorijom i organima vojne vlasti nezavisnim od Srbije, kojoj se ,,kao autonomna’’ priključila odlukom svoje skupštine 1945. godine. Dakle, istorijski je neoboriva činjenica da Vojvodina nije nastala decentralizacijom Srbije na njenoj teritoriji. Vojvodina je istorijska a ne administrativna pokrajina. U svim ustavima od 1945. do sada, Vojvodina je imala status AP, tako da, i u formalnom smislu, nije osnovana novim Ustavom Srbije (2006).Apošto je nije osnovao, taj Ustav je ne može ni ukinuti, kao što je napisano u njegovom članu 182: ,,Nove autonomne pokrajine mogu se osnivati a već postojeće ukinuti’’.

Šta o svemu tome misle članovi Venecijanske komisije koju sačinjavaju pravni stručnjaci iz Engleske, Belgije, Austrije, Poljske i Finske? Oni su na zahtev Saveta Evrope, 18. marta 2007. saopštili svoje mišljenje o Ustavu Republike Srbije iz koga navodimo sledeće:

,,Na osnovu analize Ustava jasno je da se autonomijama ni u kom slučaju sve bitno ne garantuje Ustavom, već mnogi važni aspekti autonomije pripadaju, odnosno određuju se i ograničavaju zakonskom vlasti, znači naknadno donetim zakonima. Ustav tako ne reguliše najbitnija pitanja autonomije, već to ostavlja zakonskoj regulativi, koju republika usvaja mimo uticaja autonomija, prepušta regulisanje teritorije autonomnih pokrajina, promenu granica između autonomnih granica, uređujepitanja poljoprivrede, vodoprivrede, industrije, zdravstva, saobraćaja, prosvete, ekologije, javnog informisanja, ljudskihi manjinskihprava, upravljanje pokrajinskom imovinom... Članom 184 je regulisano da autonomna pokrajina ima izvorne prihode kojima finansira svoje nadležnosti, ali vrstu i visinu izvornih prihoda autonomnih pokrajina ne određuje Ustav već zakon kojim se određuje učešće autonomnih pokrajina u delu prihoda Republike Srbije... Stoga, nasuprot onome što navodi, Ustav uopšte ne garantuje autonomiju, jer ona u potpunosti zavisi od toga da li je Narodna skupština Republike Srbije spremna da sprovede samoupravu ili ne... To i način kako je usvojen Ustav – bez prethodne rasprave u republici i pokrajinama, pokreće pitanje njegove legitimnosti”.

Prema tome, Ustavom se nereguliše suština autonomije, već je to prepušteno zakonskoj regulativi koju usvaja Skupština Srbije nezavisno od pokrajinskih organa! A to što Ustav na referendumu nije prihvaćen u Vojvodini, jer je dobio svega 43,93 odsto glasova izašlih birača, priča je za sebe.

Umesto zaključka: niko se u Vojvodini ne zalaže, čak ni ekstremni političari, za otcepljenje i stvaranje bilo kakve federalne jedinice izvan Srbije. Ta teza je očigledno izmišljenapropagandaonih koji su protiv bilo kakve autonomije, kako bi se zaustavili svi koji se zalažu za većuautonomiju, a takvih je u Vojvodini sve više. Oni žele bitno drugačije ustavno-pravno ustrojstvo Srbije kao demokratske, građanske, sekularne i decentralizovane države – regionalizovane, sa jakom lokalnom samoupravom, i Vojvodinu u njenom sastavu, ali s pravom da samostalno donosi sopstveni konstitutivni akt koji omogućava ravnopravnost nacionalnih zajednica i svih građana i konstituisanje pune autonomije pokrajine sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću.

Diplomirani politikolog, Novi Sad

Dragan Pejić

objavljeno: 12.10.2012.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.