Izvor: Politika, 13.Maj.2013, 13:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vek i po Vaznesenjske crkve
Hram sakupio 11.000 evra za obnovu fasade Parohijskog doma – radovi počinju danas
Hram posvećen Vaznesenju Gospodnjem u Ulici admirala Geprata obeležava vek i po postojanja. U godinu jubileja crkva – posebno poznata po tome što iz nje tradicionalno svake godine polazi litija u čast obeležavanja Spasovdana, krsne slave Beograda – ulazi sa nekoliko problema >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ali na sreću premostivih.
Fasada parohijskog doma ne blista kao nekada. Stepeništa od crvenog mermera, pred ulazom u hram, ali i dva bočna, privremeno su „zakrpljena” najobičnijim malterom. U nezavidnom stanju je i veći deo platoa koji okružuje hram, ali i crkveno dvorište. Znatno bolja slika dočekuje vernike i građane unutar hrama.
Ikonostas iz 1880. godine, delo slikara Steve Todorovića, i danas sija punim sjajem. Freske na zidovima i kupoli bogomolje oslikane još 1863. godine rukom ruskog umetnika Bicenka „miluju” svakoga ko se u njih zagleda.
– I zvonik, smešten između parohijskog doma i hrama, odoleva zubu vremena. Podignut je, doduše, pre sedam decenija na mestu gde se nalazio drveni zvonik koji se, najverovatnije zbog starosti, stropoštao na dečaka zvonara – kaže Arsenije Arsenijević, starešina Vaznesenjske crkve, otkrivajući da je crkva u više navrata tražila pomoć od grada kako bi se rešili pojedini problemi. Na njihovu adresu najčešće su stizala sredstva za tekuće održavanje hrama, ali im je zato nedavno u pomoć priteklo preduzeće „Srbijašume” koje besplatno izrađuje projekat adaptacije crkvenog dvorišta.
– Uspeli smo i da sakupimo 11.000 evra za adaptaciju fasade Parohijskog doma koji datira iz 1870. godine. Radovi počinju danas – najavljuje starešina hrama, dodajući da potom na red dolazi i ulepšavanje platoa oko objekta.
Već dotrajale stepenice sa kojih je pre sto godina kralj Petar Prvi pozdravio narod spremajući se za pohod u Prvi balkanski rat možda su i najveći problem Vaznesenjske crkve. Pre nekoliko godina, dodaje starešina, procenjeno je da bi za potpunu obnovu bilo potrebno oko 27.000 evra.
– Stepenice su stare koliko i crkva, izrađeni su od mađarskog mermera i treba da budu restaurirani u celosti, ali za taj poduhvat za sada nema novca – kaže sveštenik.
Posebnost hrama u srcu grada je i zvono iz 1830. godine kojim je narodu obznanjen Hatišerif. Najpre se čuvalo u Sabornoj crkvi, da bi brigu o njemu potom preuzeo Hram Vaznesenja Gospodnjeg.
– Staro zvono radi i dan-danas, a pokreće ga strujni mehanizam – otkriva starešina crkve koja je 1969. godine proglašena spomenikom kulture.
Ikone i ikonostas podvrgnuti su konzervaciji pre sedam godina, dok je početkom ovog veka osvežen i celokupni živopis.
– Pre toga nije bilo moguće videti nijednu fresku na zidu, jer su se u samoj crkvi palile sveće pa su slike pocrnele od gareži – ističe Arsenije Arsenijević.
----------------------------------------------------------
Krst znak sećanja na stradale 6. aprila 1941.
U dvorištu crkve nalazi se mermerni krst, podignut sedamdesetih godina minulog veka u znak sećanja na žrtve šestoaprilskog bombardovanja Beograda, kada je poginulo oko 200 žitelja glavnog grada. Na tom mestu svojevremeno se nalazilo sklonište u koje su se sakrili preplašeni građani, ali su bombe popadale baš na crkveno dvorište i usmrtile ih.
----------------------------------------------------------
Poseta ikone Bogorodice Mlekopitateljnice
Posle posete osvećene kopije čudotvorne ikone Bogorodice Mlekopitateljnice iz Kareje, u aprilu 2007. godine, uprava Vaznesenjske crkve odlučila je da napravi bogorodičin tron u kojem je ugrađena reprodukcija čuvene ikone. U toku boravka Mlekopitateljnice veliki broj građana došao je da joj se pokloni.
M. Brakočević
objavljeno: 13.05.2013.












