Seksizam

Izvor: Politika, 26.Feb.2010, 00:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Seksizam

Rasizam se u današnje vreme prepoznaje kao nakazno ispoljavanje ljudske mržnje. On počiva na nepriznavanju činjenice da su svi ljudi bez razlike čeda ljudskog roda. Rasisti bi na neki nemogući način smirili svoje izlive gneva prema drugim rasama tek kad bi sva ljudska bića postala identični blizanci!

Međutim, to ne samo da je utopijska žudnja nego je i vizija jednog dosadnog sveta. Upravo u razlikama među ljudima jeste vrelo kulture. Razni ljudi različito se šale, misle i >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << govore. Pa je raznovrsnost milijardi ljudi nepresušno vrelo novog, lepog, obdarenog i višesmislenog.

Uz rasizam stoji drugo jedno zlo – seksizam. Baš kao što je rasizam podloga za diskriminaciju prema sebi nesličnima, čije su sekundarne odlike drukčije, tako je i seksizam jedno zlo i bolesno stanje kod kojeg je pobuda za diskriminaciju u drukčijoj polnosti, u seksu.

Milenijumima su najteže žrtve seksizma žene. Samim tim što su drugog pola, žene su bile bacane u položaj kućne posluge, a do dana današnjeg, stvaranje takozvanih sigurnih kuća po gradovima svih država pokazuje da seksizam (ispoljen od muškaraca) vodi najgrubljem fizičkom nasilju nad ženama, pa i potomstvom koje se prirodno privija uz majku. Danas u Beogradu vlada mišljenje da je postojanje jedne „sigurne kuće” nedovoljno. Znači da se seksistički nasilnici, diskriminatori ne zaustavljaju na relativno malom i ograničenom broju žrtava.

Naš naučnik Bojan Jovanović u svom najnovijem delu „Rečnik javašluka” skreće pažnju na slike iz davnina, kada je nova mlada za vreme svadbe bivala centralno, belim ozareno biće, a već sutradan bi padala u potčinjeni služinčadski položaj. (Pitajmo se, kako je danas?)

Pesnik Andrej Jelić Mariokov, u svom spevu „Slava u Gunjićima” osvetljava položaj udate žene surovom groteskom. Otac i braća dođu kod „prijatelja” na slavu. U jedan mah, otac upita svoju tu udatu ćerku, što li su je tako „karli”. Ona samo teško uzdahne i odmahne rukom. Tad stari domaćin rekne svom „prijatelju”: „Ja sam tebi dao ovo dijete za druga i prijatelja tvome sinu, a ne za roba!” Često sam slušao pesnika dok kazuje ove stihove. U sali bi po pravilu nastupala kobna tišina. Svi to slušaju i preslišavaju se, da li i oni znaju za takvo ponižavanje znanih i neznanih žena.

U seksističkim prekršajima protiv morala i čovečnosti ima jedna okolnost koja seksizam čini gorim od rasizma. Kad god se povede reč o seksu, kozerski nastrojeni ljudi vole da se zagrcnu od smeha, da se cerekaju i čitavu temu proglašavaju za sprdnju.

Ima i jedan slučaj na hiljade, da je žrtva bio muškarac. Ljudi koji nipodaštavaju seksističku diskriminaciju, iznenađeni, kad otkriju da ima i žena seksista, zacene se od smeha i čitavom seksizmu prilaze kao nečemu nevažnom. Ali fakt da i žena može da bude seksista (baš kao što pripadnici svih rasa mogu da budu rasisti) ukazuje da je zlo dublje nego što to na prvi pogled izgleda.

Osvitom revolucija u dvadesetom veku revolucionari bi po pravilu proklamovali oslobađanje žena. Tako je u Zrenjaninu, drugog dana slobode, komesar postavio na saobraćajno raskršće plavokosu ženu saobraćajca, da obznani nove slobode. I stvarno, kod nas su žene tek tada dobile pravo glasa. Ranije ga nisu imale, a za isti posao koji rade kao muškarci dobijale su tek polovinu plate! Bila su to zlatna vremena seksizma. Kako se retrogradne doktrine po nekoj sili istorijske inverzije vraćaju, treba zazirati od svake diskriminacije, pa i od seksističke.

Kod nas se nije uvrežio izraz seksizam. Vrlo često čujemo kako se tek od ove decenije govori o idealu „rodne ravnopravnosti”. To je ideja o jednakim socijalnim šansama pripadnika drukčijih polova. Bacajući istorijski pogled na rodnu neravnopravnost možemo da zaključimo da danas naša javna svest živi usred jedne prosvećene zemlje. Jedino što nas iz olakog zavaravanja ponekad trgnu ispovesti žena odbeglih u „sigurnu kuću”. Okoreli nasilnici, kad ih žena u strahu i panici ostavi, šunjaju se kao hijene za njom i prete joj nečim strašnim.

Raša Popov

[objavljeno: 26/02/2010]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.