Izvor: Politika, 29.Sep.2012, 23:04 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Penzioneri pomažu svojoj deci
Neumoljiva demografska statistika takođe svedoči da je prvi put u istoriji naše zemlje broj starijih od 65 godina premašio broj mlađih od 18 godina, a od 115 opština u Srbiji čak 111 spada u demografski stara područja
Epizode u kojima pripadnici trećeg doba voze kabriolet, đuskaju u staračkom domu i sa svojim unucima komuniciraju preko skajpa postoje samo u reklamnim spotovima za energetska pića >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ili u kreditima namenjenih trećem dobu. U realnosti, brojevi koji slikaju status starih u našoj zemlji uoči 1. oktobra, Međunarodnog dana starih osoba, svedoče da svaki deseti stariji sugrađanin živi ispod granice siromaštva, više od 11.000 osoba starijih od 65 godina prima socijalnu pomoć, gotovo pola miliona starih osoba prima minimalnu penziju, a samo jedan procenat starijih osoba svoje „zlatno doba“ provodi u udobnosti gerontoloških centara.
Broj jednočlanih staračkih domaćinstava rasutih po padinama surih planina i izgubljenih u brdima istočne Srbije izmiče svim statistikama, a upravo oni spadaju u kategoriju najugroženijeg stanovništva u našoj zemlji. Neumoljiva demografska statistika takođe svedoči da je prvi put u istoriji naše zemlje broj starijih od 65 godina premašio broj mlađih od 18 godina, a od 115 opština u Srbiji čak 111 spada u demografski stara područja.
Jovan Krkobabić, ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike, u razgovoru za „Politiku“ podseća da je Srbija – zemlja sa najstarijim stanovništvom u Evropi i ističe da se u posebno nepovoljnom položaju nalaze stari koji žive u ruralnim i planinskim krajevima naše zemlje. Teškoću njihovog življenja dodatno usložnjava činjenica da u njihovim domovima, pored ikona svetaca, vise i fotografije dece i unuka koji odrastaju negde daleko i u posetu dolaze kada je krsna slava ili školski raspust, pa im je komšiluk prvi „rod“ sa kojim dele teškoće života.
„Odlazak iz roditeljskog gnezda i migracija potomaka u grad, odnosno preko granica zemlje u potrazi za boljim životom jeste normalni proces i to je planetarni trend. Činjenica je da mnoge porodice koje su svoju novu životnu adresu ’upisale’ izvan granica ove zemlje, teško žive i u inostranstvu i nisu u situaciji da finansijski pomažu svojim starim roditeljima, ali... Meni je u živom pamćenju ostala jedna baka iz Bosilegrada koja svaki dan prelazi po par kilometara da bi donela vodu u kuću i čiji sin jedinac živi u Nemačkoj već dve decenije. Za tih dvadeset godina samo dva puta je majci poslao pismo. Nažalost, i kada žive u istom gradu deca često nemaju vremena da obilaze svoje roditelje, jer sve više vremena provode na poslu i zauzeti su brigom oko svoje dece, ali život u zabačenim selima i na obroncima planina posebno je surov”, pokušava da nađe razumevanje prvi čovek Ministarstva rada i socijalne politike.
On ističe da je veliki broj starih osoba zbog iznemoglosti, bolesti i invalidnosti upućen na korišćenje određenih usluga socijalne zaštite, a podaci govore da je od 413 socijalnih usluga u zajednici koje se finansiraju sa lokalnog nivoa – 141 namenjena starijim korisnicima. „To znači da u 82 lokalne samouprave postoji pomoć i nega u kući za odrasle i starije, u 30 gradova Srbije postoje klubovi za starije, u 20 lokalnih samouprava rade dnevni boravci za starije, a u 12 opština postoji prihvatilište za pripadnike trećeg doba. Zvanični podaci govore da se u Srbiji nalazi 46 državnih domova u kojima starost provodi 9.085 osoba i 120 privatnih domova u kojima je smešteno 2.400 naših sugrađana. U pripremi je izgradnja novih domova za stare“, kaže Jovan Krkobabić.
Rezultati ankete „Kako žive penzioneri u Srbiji”, koju su sproveli volonteri Sindikata penzionera Nezavisnost u dvadeset gradova u našoj zemlji, govore da zbog velike nezaposlenosti i još veće stambene krize, skoro 48 odsto penzionera pomaže svojoj deci, a tek svakoj desetoj staroj osobi pomažu naslednici. Naš sagovornik tužno konstatuje da je u mnogim domaćinstvima penzija često jedini povod da unuci i deca dođu u kuću, ali da su mnoge bake i deke veoma srećne kada od svoje skromne penzije uspeju da odvoje neki dinar za unuke.
Međutim, mit o porodici, kao najsnažnijoj karijatidi srpskog patrijarhalnog društva, snažno puca i pod rezultatima istraživanja Crvenog krsta Srbije koji svedoče da skoro svaka deseta stara osoba u našoj zemlji trpi zlostavljanje bližnjeg svog. Jovan Krkobabić kaže da je ekonomska kriza, čija nas breme pritiska više od dve decenije, nažalost poremetila odnose u brojnim porodicama i uticala na porast nasilja u porodičnom domu.
„Moj svakodnevni posao jeste da pomažem socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva – pre svega starima i deci. Zbog toga smo tražili još oko sedam milijardi dinara iz najnovijeg rebalansa budžeta, koje bi bile usmerene za pomoć penzionerima, porodiljama i za dečju zaštitu. Rebalansom su obezbeđene četiri milijarde dinara za jednokratnu pomoć penzionerima i dve i po milijarde dinara za socijalno ugrožene kategorije stanovništva i ja verujem da će država redovno nastaviti svoja socijalna davanja“, kaže ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike.
Katarina Đorđević
objavljeno: 30.09.2012