Osvajamo tajne i otvaramo vidike

Izvor: Blic, 16.Jun.2010, 01:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Osvajamo tajne i otvaramo vidike

Završnu izložbu radova studenata Fakulteta likovnih umetnosti za školsku 2009/10. inaugurisao je za vikend dekan te institucije Slobodan Roksandić u dvorištu grafičkog i slikarskog odseka na Topčideru u Mila Milunovića 1.

Odluku da nakon 15 godina proglasi otvorenom 73. završnu studentsku izložbu FLU u dvorištu najstarije zgrade za vizuelno obrazovanje nije doneo samo da bi skrenuo pažnju na kulturno-istorijski značaj nekadašnje majstorske radionice slikara i profesora >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Mila Milunovića već i da bi diskretno ukazao na posledice zapostavljanja ovog objekta.

Je li „školska" izložba najveća u gradu?

- Sa više hiljada eksponata slika, skulptura, grafika raspoređenih na tri lokacije - u Mila Milunovića 1, Vojvode Putnika 68 i u Rajićevoj 10 - ona to bez pogovora jeste. U njima svake godine pružamo na uvid velike kreativne potencijale mladih ljudi u gradu koji ima zatvorene muzeje, nema velike izlagačke kunsthale, niti neophodan broj galerija.

Ovi umetnički vizionari trebalo bi da deluju zadovoljno - što zbog izložbe koja je izuzetno posećena i, kako se već čuje, praćena pohvalama, što zbog početka raspusta - ali kao da se nazire neka senka.

- Sve nas brine kako ćemo dogodine organizovati nastavu u hladnim klasama - jer republička ekološka komisija nam je zabranila grejanje na ugalj!

Kažete da ima i treći razlog što ste vernisaž upriličili baš na Topčideru. Koji je to?

- Na istom mestu devedesetih godina prošlog veka započeta je nova zgrada, koja je 40 odsto završena, a pre godinu i po dana je ponuđena besplatno Ministarstvu kulture kao depo za Narodni muzej. Time smo hteli da pomognemo rešavanju agonije zatvorenog Narodnog muzeja na opšte dobro i što ekonomičnije. Rekli smo: završite zgradu, koristite je neko vreme za depo, a potom nam je ostavite za nastavu. Odgovor još nemamo...

Akademija likovnih umetnosti u Beogradu osnovana je 1937. godine, a od 1973. radi kao Fakultet likovnih umetnosti. Iako FLU pripada grupaciji mlađih visokoškolskih ustanova tog tipa u Evropi, brzo je stekao ugled. Ima li se uvek na umu ovo civilizacijsko dostignuće?

- Javnost često zaboravlja da su osnivači i prvi profesori ALU Petar Dobrović, Milo Milunović i Toma Rosandić bili školovani u inostranstvu (Pariz, Beč, Firenca, Minhen, Budimpešta), da su beogradsku akademiju utemeljili po uzoru na svetske škole tog tipa, pre svega tzv. ateljejski sistem nastave. Nažalost, i pored tog evidentnog civilizacijskog dostignuća, poslednjih 20 godina moćnici zaobilaze našu struku. Na primer, izradu obeležja naše istorije poveravaju amaterima koji podižu spomenike Tesli, Karađorđu, knezu Milošu...

Razigrana kreativnost kroz vizuelni medij često studente, vidimo, odvodi i u druge oblasti kao što su film, književnost, primenjena umetnost, advertajzing.

- Zato naš fakultet često nazivam inkubatorom sveopšte kreativnosti, koja je plodno tlo za kvalitetan život. Kroz vizuelni medij osvajamo tajne i stvaramo pozitivnu sumnju u vrednosti, otvaramo horizonte i drugih oblasti koje nisu isključivo tradicionalne likovne discipline.

Podsetite nas na stvaraoce u drugim oblastima koji su potekli s Akademije?

- To su Slobodan Šijan, Miljen Kljaković Kreka, Pavle Aksentijević, rok muzičari u sastavima „Blokaut", „Bjesovi", „Supernaut", „Jarboli", a ne samo priznati slikari, vajari i grafičari, koji čine devedeset odsto žive likovne scene Srbije. Među njima je i naša svetska zvezda Marina Abramović. (Balkan ima tri svetske zvezde: pored naše Marine, to su Kristo Javašev, poreklom iz Bugarske, i Grk Janis Kunelis. Kunelis je počasni doktor Univerziteta umetnosti u Beogradu, što je nedavno postala i Marina - nap. sag.).

Vaša ocena godišnje izložbe?

- Ocenu će dati javnost i žiri. Finale je 25. juna, kada će biti dodeljene nagrade.

Klase kao spomenici kulture

Zgrada u Rajićevoj 10 (ili Pariska 14), gde su Dekanat, biblioteka, klase, Galerija „Izlozi", Centar za grafiku i vizuelna istraživanja „Akademija", klub studenata... sagrađena je 1889. po projektu Konstantina A. Jovanovića kao privatna kuća advokata Marka Stojanovića. Po svojoj arhitektonskoj vrednosti, očuvanosti i lepoti pripada spomenicima kulture po odluci Gradskog zavoda za zaštitu spomenika grada Beograda.

U Vojvode Putnika 68 nalaze se vajarski odsek sa livnicom i slikarski odsek. Zgrada vajarskog odseka je nekadašnja majstorska radionica Tome Rosandića, koja je nakon rekonstrukcije pretvorena u najprostraniji i najpogodniji prostor za radionice. Zgrada slikarskog odseka izgrađena je 1990. po projektu Branislava Mitrovića i Slobodana - Kiće Lazarevića i nagrađena je godišnjom „Borbinom" nagradom za arhitekturu.

U Mila Milunovića 1 nalaze se slikarski odsek i grafički odsek. Slikarski odsek smešten je u originalnom prostoru nekadašnje majstorske radionice Mila Milunovića. Grafički odsek nalazi se od 1968/69. u objektu projektovanom kao tipska školska zgrada u izvesnoj meri prilagođena nastavi grafike.

Posao dekana je umetnički performans

Slobodan Roksandić je dekan FLU od 2007. godine, sa mandatom do oktobra 2010. Diplomirani je slikar kome je zajedno sa prodekanima (Bojanom Škorc, Brankom Rakovićem i Aleksandrom Mladenovićem) palo u zadatak da se bavi akreditacijom fakulteta, prelaskom na tzv. bolonjski sistem studiranja i materijalnom konsolidacijom. Za taj menadžerski posao iz pozicije crtačko-slikarskog medija kaže da je „pravi umetnički performans u kome naš brod, i pored svih nevolja, plovi dalje".

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.