Izvor: B92, 08.Mar.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nova verzija plana Ahtisarija

Beograd -- U novoj verziji predloga za rešenje statusa Kosova nije promenjena ni izbrisana nijedna stavka koja Kosovu daje elemente državnosti

U dokumentu koji je juče prosleđen Beogradu i Prištini, a u koji je Blic imao uvid, najveća izmena je činjenica da je jedna od novih srpskih opština Klokot-Vrbovac ostala bez četiri prostorno velika, ali mahom napuštena sela, a to su Letnice, Šašare, Vrnavokolo i Vrneza, u kojima je ostalo malo hrvatskog življa. Ta sela su bila >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << u prvoj verziji Ahtisarijevog predloga.

Generalno, izmene koje je predstavnik Ujedinjenih nacija za Kosovo uneo u pojedine anekse su manje-više terminološke. Tako se umesto "međunarodni dug Srbije koji se odnosi na Kosovo, a koji treba da bude priključen kosovskom dugu", sada naziva "spoljni dug".

Promenjeni su i rokovi koje Ahtisari postavlja da se odradi ono što je predvideo u planu. Jedna od takvih izmena, koja nije nebitna, jeste da će Kosovo i Srbija morati da se dogovore o dugovima u roku od šest meseci, a ne godinu dana.

U aneksu o bezbednosti raniji predlog predviđao je "rasformiranje" Kosovskog zaštitnog korpusa posle godinu dana primene sporazuma, a sada KZK treba da se "raspusti" u roku od godinu dana.

U aneksu 8, o bezbednosnim snagama Kosova, promena je utoliko što im Ahtisari produžava vreme da se formiraju i postanu operativno sposobne.

Promene su i u aneksu 9, o međunarodnom civilnom prisustvu, koje sada, osim nadgledanja pravosuđa, policije i carine, u ingerencijama ima kontrolu granica. Međunarodno vojno prisustvo, kako je stajalo u prvom predlogu, sada ima ime, NATO.

U modelu finansiranja srpskih opština od strane Srbije nije ništa suštinski promenjeno, već se samo umesto ranije korišćenog termina "donacija", sada koristi termin "pomoć".

Saradnju sa Srbijom, u okviru koje je beogradski tim tražio da finansiranje bude direktno i da se formira srpski entitet, Ahtisari je obogatio stavkom da "takva saradnja sa srpskim institucijama može biti finansijska i tehnička pomoć, uključujući slanje eksperata i opreme".

U opštem delu, gde su generalni principi, Ahtisari je izmenio samo deo koji se odnosi na jezike. Tako sada više nisu samo zvanični jezici srpski i albanski, već je stavljeno da i turski, bošnjački i romski jezik dobijaju vodeći status zvaničnog jezika u opštinama gde su te zajednice u većini.

Izmenjena su i prava izbeglica, koje sada "imaju pravo na slobodnu odluku o svom povratku u mesto u koje hoće da se vrate". Ahtisari sada predviđa da kosovski penzioni sistem "radi nezavisno".

Bitna je i izmena o ustavnoj komisiji. Ranije je bilo predviđeno da odlučuje dvotrećinskom većinom prisutnih, a sada se navodi obična dvotrećinska većina.

Izmene su i kod izbora ministara iz nevećinske zajednice. Raniji predlog da će izbor ministara i zamenika ministara biti odlučen nakon "konsultacija" sa strankama i koalicijama koje predstavaljaju zajednice, izmenjen je utoliko da se ministar ne može postaviti ukoliko nema "podršku" poslanika iz tih zajednica.

U oblasti socijalne zaštite opštinama su proširene ingerencije, pa mogu pružati pomoć porodicama, onemoćalima, dečju zaštitu, uključujući formiranje centara za zbrinjavanje.

U aneksu 5, koji se odnosi na pravo Srpske pravoslavne crkve, sada se Crkvi "savetuje" da javnosti omogući pristup svojim objektima "kako bi ojačali i promovisali bolje razumevanje". U prvobitnom predlogu, na zemljište i u objekte SPC niko nije mogao da uđe bez dozvole SPC-a.

I vlastima na Kosovu naloženo je da ne smeju da zabrane ulazak i nastanjivanje na Kosovu budućim sveštenicima i monasima SPC-a. Da su izmene kozmetičke prirode pokazuje i deo koji se odnosi na prava Srpske pravoslavne crkve da razvija sopstvene ekonomije.

Tako, među proizvodima koje monasi i sveštenstvo mogu da proizvode piše, umesto "vina, rakija, meda i drugih produkata od meda", "tradicionalni poljoprivredni proizvodi".

U aneksu 6 sukcesija je i dalje ostala kao način raskusurivanja Kosova i Srbije, ali se u novom predlogu dodaje: "Spoljni dug treba da bude obaveza Kosova kada je krajnji korisnik kredita lociran na Kosovu. Spoljni dug koji nije lociran, treba da bude podeljen između dve strane nakon dogovora."

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.