Izvor: Blic, 07.Sep.2002, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Muzeji moraju prestati da budu ostave

Muzeji moraju prestati da budu ostave

Ako je do plana, rekonstrukcija Narodnog muzeja započeće krajem godine. Najpre krov, fasada i pokrivanje unutrašnje aule (da se odvod vode s krova ne bi slivao unutra i podrivao temelje). Projekti su urađeni po segmentima. Predstoji celovit, da bi zdanje postalo moderan muzej po svetskim standardima. A to znači da ima protivpožarnu zaštitu, obezbeđenje, klimatizaciju, osiguran depo... Dakle, nije reč samo o adaptaciji, već i preventivi. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Ministarstvo za kulturnu i javno informisanje daće projekat na tender, a dotle 'dijagnostikom' se bavi Visoki odbor za rekonstrukciju na čijem je čelu upravo Ministar - Branislav Lečić.

Imajući u vidu veoma složen zahvat, stiče se utisak 'panike pred izbore'?

- Rekonstrukcija Narodnog muzeja je obaveza svake vlade i svakog ministra. To je nacionalna misija i ne podleže dnevnopolitičkim okolnostima. Koliko je novca obezbeđeno, a koliko nedostaje?

- Preciznu cifru ne mogu da kažem - projekat je u toku. Nameravamo i da proširimo Narodni muzej. Muzeji više nisu samo čuvari nacionalnog blaga, treba ih oživeti. Oni nisu skloništa kao špajzovi. Upravo uvodimo red i u taj segment kulture. Nacionalna kultura se ne može sačuvati ukoliko ne komunicira sa svojim vremenom, i sa mladima i sa svetom. Nije sporno, ali je sporo.

- Mi smo u zbunjenom vremenu, u kome se mnogi ne snalaze jer ne mogu da se oslone na staro, a ne prepoznaju novo. Na sceni je obračun: tranzicija, prelazak iz jednog sistema u drugi. I lični obračun, svakog sa sobom. Dilema je opšte mesto. Nije do vlasti. Doći će i treća i peta. Cilj i jeste da se u demokratskom poretku menjaju, ali da ne narušavaju postignuto. Na svakom pojedincu je da sa sobom raščisti hoće li se dostignutim ponositi ili će biti mali sitni denuncijant koji ne veruje. Prestanimo da se cinično smejemo svakoj akciji. Po mom mišljenju, iza takvog ponašanja krije se poraz duha. Žrtve smo društva formiranog sa zaklopljenim vrhom, društva koje nije imalo šanse ni da komunicira ni da se menja, jer je važilo malograđansko načelo: podvući se i pripadati, ne biti svoj. Efekti metastaze i danas postoje. Ali postoji i želja za suštinskom reformom, pozitivna energija onih koji hoće da žive u svojoj zemlji kao u svom domu i da se na tome založe.

Reklamirate li sada Vladu?

- S pravom, jer ona gine u toj želji. Ali ne samo Vlada. Ima i privatnih i društvenih radnika koji su energični entuzijasti. Možete li reći koliko je novca prikupljeno na donatorskoj večeri u korist Narodnog muzeja?

- Do sada je uplaćeno oko šest miliona dinara, ali ja očekujem sumu od 220 hiljada evra. Još neke obećane donacije treba da prođu kroz upravne odbore. Srpska vlada daće još toliko. Dakle, pola miliona evra za prvu ruku. Mislite početak radova?

- Da. Biće tu i novca iz budžeta, pa od grada, i mojih kontakata. To je proces. Sva imena donatora biće uklesana. Ali, nije sve u novcu. Izložba 'Od Lepenskog vira do ...' pozvana je u inostranstvo (Italiju, Holandiju...). Ona je naš prozor u svet i pozivnica za ulaganje u Narodni muzej. Legitimacija. Koja je uloga gospodina Petera Ostvena, stranca angažovanog u ovom poslu?

- I Peter Ostven i Dejvid Laufer, dakle dvojica stranaca koji sada kod nas rade, direktno su učestvovali u renoviranju Nacionalnog muzeja u Bukureštu koji je trenutno u konkurenciji za najbolji muzej u Evropi. Njihove reference su očigledne. Holanđanin, Ostven, zadužen je za to da Evropa stekne uvid u naše blago. Pomaže nam u toliko što poznaje mehanizme kako se dolazi do novca od fondacija. Švajcarac, Laufer, bavi se praktičnim delom posla u Narodnom muzeju. Da li je bilo neophodno angažovati strane stručnjake?

- Naši stručnjaci se dosta teško uključuju u nove tokove. Mi, zaposleni u Ministarstvo preokupirani smo reformom. Uz to reformišemo i sami sebe. Nema nas dovoljno, a plate su male da bismo privukli naše eksperte. Na čijem su platnom spisku Peter Ostven i Dejvid Laufer?

- Stranih fondacija. Da li su realne šanse da zgrada Predsedništva Srbije bude dodeljena Narodnom muzeju?

- Ideja postoji, ali trenutno ima prečih stvari. Videćemo na sastanku sa premijerom. Narodnom muzeju svakako treba više prostora. Stare zgrade na potezu od Slavije do Kalemegdana apsolutno treba da budu objekti kulture. Beogradu je neophodna kulturna zona šira od Knez Mihailove i okolnih ulica. Može li se desiti da cela akcija padne u vodu ako dođe do smene vlasti i vas na čelu Ministarstva?

- Ne verujem da bi ijedna demokratska partija bilo šta od ovoga dezavuisala. Mogla bi eventualno našu akciju malo da stiša. U prvi mah, da ne izgleda da se diči tuđim poenima. Ali, to je plitko razmišljanje. Mislim da je proces započet '5. oktobra' nezaustavljiv. Promena u našoj svesti znači da zidamo kuću dugotrajno. To je nacionalni program i za opoziciju i za poziciju. Moj lični cilj je da moja deca ostanu da žive u ovoj zemlji i da govore srpski. Zvuči lepo, ali da li i realno?

- Nemoguće je odmah ući u raj. Prvi krug tranzicije uvek rađa žrtve, ali mi u Vladi nismo od njih digli ruke. Naša ambicija je da se sve većem broju ljudi, u drugom krugu, pruži šansa. Možete li biti slikovitiji?

- Ne možete deset ljudi koji su upali u jednu rupu odjednom izvući napolje. Ako svi istovremeno krenu, jedan drugog će podaviti. Moraju izabrati najjačeg da prvi stane da bi se drugi na njega popeo, a treći, lakši, da se preko njih izvuče i da ruku sledećem. Samo tako će se svi spasti. Zašto Ministarstvo nije pružilo ruku Muzeju savremene umetnosti nego dopustilo da postavku skine zbog katastrofalnih klimatskih uslova?

- Ne prihvatam nikakvu osudu na tu temu. Ministarstvo je izdvojilo sredstva za ozbiljnu adaptaciju Muzeja na Ušću. Pre svega za klima uređaje. Koliko imamo toliko dajemo. Lično ću se potruditi da novac nađem i na drugoj strani, a ne samo iz budžeta. Da li ćete kao ministar moći da se pohvalite da je za vašeg mandata Istorijski muzeju Srbije konačno dobio zgradu?

- Istorijski muzej Srbije treba da dobije staru zgradu Narodne banke u ulici Kralja Petra. Na potezu su muzejski radnici da se s tim slože. Je li to ideja ili rešenje?

- Akciju sam započeo, ali mi je neophodna podrška. Čija podrška? Direktora muzeja?

- Kulturnih radnika. Jer u igri za obezbeđivanje prostora su i Prirodnjački muzej i Muzej grada. Milena Marjanović

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.