Izvor: Blic, 16.Okt.2003, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kraljevski triler

Kraljevski triler

Karijeru pisca je započeo interesujući se kao novinar u 'La Republici' za bivšu kraljevsku dinastiju Italije. Tri meseca je proveo u Meksiku gde je istraživao privatne arhive Marije Hoze (poslednju kraljicu). (Deo je deponovan u londnskom Britiš muzeju i čuva se u tajnosti do 2071. godine). 'Neshvaćenu kraljicu' izdao je 'Simoneli', 1997, a doživela je tri izdanja i prevod na francuski. Slede još tri biografije krunisanih glava, o Mariji Kristini od Savoje >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << (kćer Vitorija Emanuela), kraljici Jeleni, objavljenoj 2002, na 50 godišnjicu smrti njenog visočanstva. Nova, još u fazi istraživanja, jeste život kraljice Drage Obrenović. Tim povodom Lučano Regolo bio je nedavno u Beogradu, kao gost 'Zeptera' s kojim je pregovarao o prevodu 'Jelene'.

Rođeni ste na jugu Italije, u Katanzaru, imate li neke veze sa Crnom Gorom, te odatle vaše intersovanje za Balkan?

- Svakako, nisam se prikačio na trend. Proputovao sma Bugarsku, imao priliku da se u Saudijskoj Arabiji upoznam sa kraljem Simeonom bugarskim, sada premijerom, koji je rođak Vitorija Emanuela. On je riznica mnogih podataka, čak i za život kraljice Jelene. Na Cetinju, susret sa vladikom Amfilohijem, bio je za moju građu takođe dragocen. Harizmatične su njegove reči: 'Nije bitno da li je neko katolik ili pravoslavac, nego koliko je blizak Hristu'. Ima sličnosti između Crnogoraca i južnjaka u Italiji?

- Crnogorski narod je izuzetno ponosan i u tome me podseća na moje zemljake. Kako je italijanska javnost primila vašu knjigu o kraljici Jeleni?

- Biografija ima 800 strana, štampana je u 6.000 primeraka, pripremam drugo izdanje i film. Udavši se za Vitorija Emanuela Drugog, princeza Jelena je u Italiju prenela crnogorsko-srpski duh. Italijani su bili zapanjeni kada je otvorila bolnicu, po uzoru na svoju majku, kraljicu Milenu, sama negovala obolele - što za princeze zapadne provenijencije nije bilo tipično. Bavila se kulinarstvom, vezom, pecanjem… Italijani su je zvali 'kraljicom naših srca'.

Otkuda pak interesovanje za dinastiju Obrenović?

- Kroz Jelenin život saznao sam za Zorku, udatu za Petra Prvog Karađorđevića koji je na prestolu zamenio Draginog muža, kralja Aleksandra Obrenovića. U dnevnicima kraljevske porodice Petrović često se pominju i Obrenovići i Krađorđevići. Interesantna mi je bila i jedna biografska koincidencija: godine 1899. Aleksandar Obrenović je posetio Rim i sreo se sa Umbertom Prvim. Obojica su skonali na sličan način. Dakle okrutnosti nema samo u srpskoj istoriji! Šta vas je privuklo kod Drage Mašin?

- Njena odluka da se uda iz ljubavi bez obzira što je znala kojom mržnjom će biti okružena. Ni porodica ni narod nisu je podržali. Činjenica da je simulirala trudnoću podstakla me je da se osetim kao romanopisac, a način na koji su bačeni s balkona dvora ravan je najuzbudljivijem trileru. Prihvatili ste anglosaksonski manir romansiranih biografija?

- Za mene je kraljica slučajna titula. Ona je pre svega žena. Kraljevska porodica je kao i svaka druga, ali za razliku od 'običnih' ona čuva građu o sebi, preko koje pisac može da prodre u psihologiju njenih ličnosti. Podrazumeva li se i detektivski instikt?

- Svakako! O Jeleni sam na primer upravo iz dnevnika otkrio da joj se u Petrogradu udvarao ruski car... Ali, nisam zaboravio ni na istoričare, radi kojih navodim svoje izvore. Na putovanju kroz prošlost, upoznajemo modu tog vremna, i svakodnevni život. Da li ste našli istorijski dokaz da je navodno kraljica Jelena na italijanki dvor povela svoju mladalačku ljubav?

- To je izmišljotina! Njihov brak bio je veoma uspešan. U fragmentima dnevnika se vidi čak kako su se međusobno obraćali: Vitorio Emanule je svakog jutra brao poljsko cveće i slagao ga u kutijicu. Po ugledu na njega i Jelena je to činila. Umesto da pitaju kako su mama i tata danas, deca su govorila 'šta rade naše kutijice'. Da li je Vitorio Emanuele imao kompleks niskog rasta?

- U toj meri su ga zajedno prevazišli da je Jelena u svojim odajama čuvala njegovu dečiju hoklicu. Postoji i fotografija na kojoj se kralj popeo na stepenik da bi je poljubio. Zvao ju je Mami, što potvrđuje da nije patio od kompleksa malog čoveka. Naišao sam i na svedočanstvo njihovog lekara zapisano u odmah posle Vitorijeve smrti. Lekar piše, navodeći njene reči: 'Otišlo je 50 godina mog života u nepovrat, on nije bio samo moj muškarac, već moj životni saputnik i brat.' Milena Marjanović

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.