Korupcija u Srbiji i preraspodela političkog plena

Izvor: Vostok.rs, 31.Mar.2013, 14:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Korupcija u Srbiji i preraspodela političkog plena

31.03.2013. -

Još je osvedočeni  veliki prijatelj srpskog naroda iz vremena Prvog svetskog rata, Švajcarac Dr Arčibald Rajs, ukazao na sklonost Srba ka korupciji i podmićivanju. Istine radi, valja dodati da je Dr Rajs rekao i „narod vam je demokratičan, i to zaista demokratičan, a ne na način političara.... Međutim, kada stignu do mesta ministra, vaši političari postaju toliko oholi, da je to gotovo smešno, a funkcioneri su vam, po pravilu, najgoreg kvaliteta “.

>> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << />Čini se da se za čitav vek nimalo nismo promenili. Iste boljke muče srpsko društvo i danas. Ovonedeljni „Okrugli sto“, posvetili smo pitanju borbe protiv korupcije.

Korupcija prema definiciji podrazumeva nezakonito korišćenje državnog i društvenog položaja zarad sticanja sopstvene koristi. Nauka još kaže da su „država i društvo koji nemaju zakonske mehanizme, za sprečavanje korupcije svojih službenika osuđeni na propast“. Takođe, smatra se da važnu ulogu u sprečavanju korupcije ima i mentalitet naroda. Ako je suditi po ocenama gospodina Rajsa, kao demokratičan narod, potencijalno imamo snage da se izborimo sa ovim velikim problemom.

No, koje su realne šanse da se izbavimo od ovog velikog problema koji koči ekonomski i društveni razvoj? Koliko su dalekosežni potezi potpredsednika vlade, gospodina Aleksandra Vučića u njegovoj borbi protiv korupcije? Kakve su pretpostavke neophodne kako bi borba bila uspešna?

Jovana Vukotić je u razgovoru sa gospodinom Dr Vladimirom Goatijem- predsednikom Transparency International u Srbiji, i Dr Zoranom Stojiljkovićem- predsednikom odbora Agencije za borbu protiv korupcije, pokušala da dobije odgovore na gorepomenuta pitanja.

Gospodine Goati, kuda, po Vašem mišljenju vode koraci gospodina Vučića? Da li mislite da ove mere dalekosežno mogu pomoći Srbiji u borbi protiv korupcije?

- Mislim da se on, odmah posle izbora, veoma energično uključio u borbu protiv korupcije i podigao taj tempo na jedan neuporedivo viši nivo, nego što je to bilo u vreme prethodne vlade. To je inače ono što potpuno odgovara stepenu društvene opasnosti od korupcije, u kojoj se Srbija nalazi. Čini mi se da je potpredsednik vlade shvatio da se Srbija sa dosadašnjim stepenom borbe protiv korupcije neće daleko stići. On je individualnim naporima nastojao i nastoji da mobiliše druge, a i da sam na neki način da doprinos ovoj borbi.

Tu akciju on vodi, striktno govoreći, često previše personalno, u jednom društvu gde institucije ne funkcionišu, a pojedinac, tj ličnost zamenjuje institucije. To inače nije dobro. Često ste imali saopštenja, nagoveštaje koje on daje, a u drugim zemljama gde je na delu vladavina prava to čine tužilaštva, sudovi...

Bilo je tu svakako i preterivanja, ali ja ne mogu tu da ne vidim njegovu dobru nameru.


Gospodine Stojiljković, Vama dajemo reč:

- Ono što je bespogovorno, to je da su preduzeti koraci, uglavnom vezani za 24 sporne privatizacije, koje je pokrenuo još Savet za borbu protiv korupcije i pokojna Verica Barać. Ali dok nije postojala ravnoteža moći u društvu, odnosno, dok odlučno Evropska komisija u dva ili tri navrata, nije uporno ponavljala ovu potrebu, to je bila neka vrsta izgubljene borbe i nečega što se nije dalo procesuirati.

Hapšenja koja su izvršena, govore da je gospodin Vučić zaista spreman da ide po tragovima te 24 sporne privatizacije i da je to proizvelo jednu promenu na pojmovno simboličkoj ravni. Znate, omiljena krilatica ili intelektulna poskočica naših ljudi je bila ona da riba smrdi od glave. Kad se riba čisti, ako se uopšte čisti, onda se počinje od repa - a to se prosto nakon ovoga što smo gledali u poslednjih mesec, dva ne može reći. Sa druge strane, taj cinizam građana i opredeljenje da se ništa neće promeniti i da ćemo tonuti u sve dublju i političku i visoko-naponsku korupciju se sada promenilo. Po prvi put imate više optimista, odnosno ljudi koji smatraju da će se stepen korupcije redukovati.

Ono što je interesantno, čak i ono što nije neposredno vezano sa promenom i interpretacijom polja borbe protive korupcije, poimanje stepena standarda građana Srbije se promenilo. Recimo, istraživanja pokazuju da građani u odnosu na kraj leta prošle godine, procenjuju da početkom ove godine, manje loše žive. Tu valja dodati da ekonomski pokazatelji to negiraju. Očito je da je u ljubavi i politici, imidž često važniji od realnog stanja.

Koliko će to biti dalekosežno, to ćemo videti, zavisno od spremnosti da se iz tog okvira izađe i da se sistemski i strukturalno postave pretpostavke da više takvih koruptivnih mehanizama na najvišoj političkoj ravni nema. Lično u to ću poverovati kada vidim da su partije sklonile šapu sa političkog plena, a kroz njega se raspodeljuje nekih 25 hiljada političkih funkcija u Srbiji. Sa druge strane, kada i na ulazu i na izlazu imenovanja u javnim preduzećima i socijalnim fondovima partijskih kadrova, bude stajao konkurs, kao i spoljna revizija za utvrđivanje realnih efekata poslovanja.


Da li su hapšenja delimično, po Vašem mišljenju, razlog za najavljenu rekonstrukciju vlade? Možda se koalicioni partneri plaše mogućeg budućeg kompromitovanja?

Reč dajemo gospodinu Stojiljkoviću....

- Ono što možemo reći, to je da postoje tenzije u vladama svih zemalja regiona. Ta vrsta rivaliteta između onih koji čine centar moći nije razvijena samo u Srbiji, ali mislim da kod nas to nije strah od koalcionih partnera.

Znate, kod nas vlada pravilo: dok god ti u smislu borbe protiv korupcije hapsiš i procesuiraš pristalice druge strane- ne veruje ti se do kraja. Tada moraš to da radiš i svojim koalicionim partnerima i sopstvenim kadrovima, da bitvoji postupci delovali ubedljivo. Međutim, mislim da to nije dominantan razlog u Srbiji. Kod nas postoji određena politička klackalica- dokle god ne rešimo pitanje Kosova. Ovo pitanje će biti dodatna linija političkih podela, koja će dovoditi do manjih ili većih tenzija u vladama i do izvesnih političkih napetosti.

Mislim da je igra i jednog i drugog faktora nešto što nagoveštava eventualno neku rekonstrukciju vlade, pre nego nove izbore. Za nove izbore Srbija svakako nije spremna, sve dok ne vidi šta će biti sa datumom za početak pregovora sa EU.


Gospodine Goati, Vaše mišljenje po istom pitanju?

- Što se tiče koalicionih partnera, pretpostavljam, pošto su bili u prethodnoj vladi, da poneko od tih ključnih aktera, od tih ljudi iz političkog vrha „teške kategorije“, verovatno ima razloga da bude uplašen. Nema političke korupcije, bez ljudi koji drže te korupcione mreže, a u vrhu su političkog establišmenta. Ne isključuje se mogućnost da je to neko bio iz redova koalicionih partnera. Nije mogao da bude neko iz Srpske napredne stranke, jer je prosto ta stranka bila opoziciona stranka. Čini se da je SNS u nešto boljem položaju nego što je bila onog momenta kada je napravljena koalicija. Bilo zbog toga što je gospodin Vučić nizom nekakvih akcija zadobio poverenje i nešto viši rejting (o čemu govore rezultati istraživanja), bilo zato što se jedan krug ljudi oko premijera našao pod baražom kritika zbog bliskosti saljudima koji su u vezi sa korupcijom. Samo po sebi, to ne mora ništa značiti, ali sigurno je da to ne diže rejting premijera jedne vlade.

U tom osetljivom koalicijskom odnosu, gde su glavni koalicioni partneri SNS i koalicija koju predvodi SPS, čini se da je nešto bolji položaj izborila SNS čiji je lider gospodin Vučić.


Da li je po Vašem mišljenju rekonstrukcija uopšte potrebna? Kako ocenjujete rad ove vlade?

Čućemo mišljenje gospodina Stojiljkovića:

- Rekonstrukcija vlade je uvek mogućnost da se unutar zadatog polja, a bez problematizovanih odnosa održi raspodela političkog plena.

Ako imate 15 ministara u formuli 8+5+2, gde je na sve to premijer iz stranke koja nije najjača, a da najjača stranka ima dovoljno ministara da blokira svako moguće soliranje premijera, tada rekonstrukcija vlade jeste nešto što bi trebalo da popravi utisak. Takođe, to bi trebalo da pokaže zavidan nivo odgovornosti, kao i to da će neki ministri koji nisu stvorili očekivane efekte niti stvorili očekivani imidž u javnosti, biti smenjeni.


Na isto pitanje odgovara gospodin Goati:

- Po mom mišljenju, dve su ključne stvari oko kojih će ova vlada pasti ili položiti ispit. Jedno od tih pitanja je pitanje Kosova, gde je sada vidan angažman premijera, gospodina Dačića i tu ćemo uskoro imati epilog, videćemo šta se tu događa. Drugo je ta borba protiv korupcije u kojoj je Ahilova peta u Srbiji jedan neefikasan, problematičan pravosudni sistem. Jer, imali smo pre 4 godine jednu duboku reformu, ali ona se pokazala pogrešnom. Kao rezultat ove reforme čak i spuštanje nivoa pravosudnog sistema. Vi možete da se borite protiv korupcije koliko hoćete, ali ako tužilaštva, sudovi ne rade- tu je onda neslavan kraj te borbe. Ako pravosudni sistem u najkraćem mogućem roku ne stane na svoje noge, ako ne postane autonoman i efikasan- priča o vladavini prava u Srbiji biće prava Himera, fikcija, na koju se mnogo ne obaziru potencijalni strani investitori, klijenti i tako dalje.

Gospodine Stojiljković, kako tumačite nezadovoljstva građana dražava u okruženju- Slovenije, Hrvatske, BiH…. Korupcija je očigledno boljka celog regiona?

- Naravno da jeste. To je prosto način života ili preživljavanja u siromašnim tranzicionim društvima, sa visokom nezaposlenošću i malim izgledima za obezbeđivanje socijalne kohezije i izlazak iz krize. Ljudi su prosto kivni na tu korupciju u visokoj politici.

Interesantno je pitanje zašto tih protesta od Grčke do Slovenije u okruženju ima, uključujući tu i Bugarsku i pad vlade i vanredne izbore, a u Srbiji se gotovo ništa ne dešava? Mislim da u Srbiji važi taj gubitak energije i poverenja u bilo kakvu kolektivnu promenu. Odnosno, da Srbija poput one žabe koja se, nakon što se našla u loncu mlake vode, konačno skuvala, pošto se temperatura vode u međuvremenu postepeno podigla. Građani i građanke Srbije se kuvaju već 25 godina i mi smo u priličnoj meri „ukuvani“ . Jednostavno nemamo više načina da tako odlučno reagujemo, jer je kriza i proces kvarenja i trunjelja institucija bio dosta dug. Ljudi su razočarani jednim ili drugim ili trećim političkim garniturama.

Nije izvesno da će stanovnici Srbije preko noći moći da se pretvore iz podanika u građane. Mislim da će Srbija utrošiti još sigurno nekoliko godina, dok ne dođe u poziciju da počne polako konsolidovati demokratske institucije i time paralelno izađe iz ove dugotrajne recesije.


I za kraj čućemo stav gospodina Goatija:

U Sloveniji, gde, po mom mišljenju, a i po nekim objektivnim merenjima organizacije Transparency international- indeks percepcije korupcije pokazuje da je tamo neuporedivo bolja situacija. Viši je standard koji građani očekuju, pa su oni ipak nezadovoljni.

U Hrvatskoj je takođe bolja situacija nego u Srbiji po pitanju korupcije i standarda. Uostalom, u Bugarskoj, pa evo i u Crnoj Gori, ali naročito u Hrvatskoj- imali ste jedno veliko razračunavanje sa jednom vrstom korupcije.

Ovde pominjemo dve vrste korupcije- takozvanu političku korupciju gde je čovek iz vrha, da tako kažem šef te korupcione mreže. I takozvanu „petty corruption“, malu korupciju- tj kada date 200-300 evra, dinara, rubalja- kako biste preskočili red, došli do lekara. To ne znači da je ta mala korupcija u ukupnom obimu mala i da je bezopasna. Hoću da kažem- mi smo se sa tom korupcijom na neki način borili, jer se protiv toga bori policija. No, u Srbiji nije bilo te vrste sukoba sa političkim liderima „teške kategorije“, kao što je to bilo u Hrvatskoj, pa i u Sloveniji, pa i Bugarskoj, i u Italiji.

Nisam sasvim siguran, da tragajući za korupcijom, naročito kada dođe na red finansiranje politčkih partija i njihovih izbornih kampanja, neće doći do novih saznanja. A na nekakv volšeban način finansiranje političkih partija još ne dolazi pod lupu, iako na ovo građani Srbije, poreski obveznici, daju jako mnogo sredstava.

Korupcija je jedna čudna bolest, nikada ne znate koji je njen sledeći stadijum. Samo treba čekati i videti, kada se pored ovih nekoliko velikih imena iz oblasti biznisa, nađu i poneka imena iz visoke politike- šta će tu još isplivati.


Jovana Vukotić,

Izvor: Glas Rusije, foto: RIA Novosti    

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.