Izvor: Politika, 12.Dec.2012, 23:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kad birokrata plače

Održana je konferencija o klimatskim promenama u Dohi, u Omanu. Kao i da nije. Niti mediji preterano prate konferenciju, niti je ona dala bilo kakve ozbiljne rezultate. Okupili su se razni delegati, malo pregovarali, pili, jeli, dogovorili se da nastave sa sprovođenjem Kjoto protokola koji SAD nisu ratifikovale.

Među soliterima bogate Dohe dogodila se pozorišna predstava, jedna skupa, dvonedeljna metafora svetske zaokupljenosti kapitalom i nacionalnim bogatstvom, dok su razgovori o >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << budućnosti planete više protokolarni. Čini mi se da je u toj predstavi jedini naturščik među glumcima bio filipinski delegat koji je emotivno iskazao svoju zabrinutost i strah.

Filipini su u utorak bili pod udarom supertajfuna koji je ostavio četvrt miliona ljudi bez doma. Više od petsto ljudi je umrlo, a mnogi su nestali. Plantaže banana sada izgledaju kao mrtve livade sasečenih stabala. Taj tužni prizor je podsetnik da ono što uradimo prirodi, radimo našoj hrani, a u slučaju Filipina, i njihovoj ekonomiji.

Nisu očekivali da će baš tu proći tajfun, što je samo još jedan primer, posle uragana Sendi, da se vazdušne mase više ne kreću uobičajenim putanjama. Filipine u budućnosti očekuju druge, intenzivnije oluje. Jeb Sano, predstavnik Filipina u Dohi, izjavio je da nikada nisu imali tajfun poput Bofe. On je zamolio da se donese radikalna odluka, obavezujuća za sve.

Konkretni potezi bi bili znatno smanjenje emisije štetnih gasova u što kraćem roku da povećanje temperature ne bi prešlo dva stepena Celzijusa, kao i finansijska pomoć zemljama u razvoju da se prilagode klimatskim promenama. Za ostrvske zemlje ovo pitanje ozbiljno utiče na živote, nacionalnu bezbednost i ekonomiju.

Jeb Sano je zamolio lidere celog sveta da otvore oči. „Ishod našeg rada nije ono što traže naše političke vođe, već ono što od nas zahteva sedam milijardi ljudi”, rekao je boreći se sa suzama.

Nažalost, sve to je imalo malo efekta i delegati su se dogovorili da će se i dalje dogovarati u budućnosti. Skrećem pažnju na ovu vest zato što marginalne pojave nekada nose mnogo više informacija za nas nego što se čini. Imamo tendenciju da marginalne narode i marginalna dešavanja ne primećujemo, ali često se na tim marginalnim mestima nalazi neka opšta, globalna istina.

Na primer, balkanski narodi i njihovi ratovi se tretiraju kao marginalni, pa se tako sprovodi i suđenje u Hagu, ali sada u listu „Njujork tajms” pišu o mogućoj balkanizaciji Sirije. Nezavisnost Kosova bi trebalo da bude neki marginalni i jedinstveni evropski problem koji se ne može uopštiti, ali sada se vode ozbiljne kampanje i povlače potezi za nezavisnost Katalonije.

Slično, ekonomski i politički marginalna Grčka postaje sedište i simbol svetske ekonomske krize. Tako i marginalni Filipini, mnogo manje medijski pokriveni u odnosu na uragan u SAD, najbolji su pokazatelj, baš zbog svoje geografske izloženosti, da se klima menja i da mora hitno da se deluje.

Ako danas pada sneg u Beogradu, to ne isključuje da će na njivi tokom leta ponovo biti suša. Kao što Slavoj Žižek primećuje, istina o ekologiji nije na ulicama gradova i u parkovima gde sve manje-više teče normalno, već na dalekim deponijama izvan grada, tamo se može videti realna situacija.

Slučaj birokrate koji plače ukazuje da bi trebalo da dođe do razbijanja globalnog birokratskog aparata u kojem se ne barata ljudima, već kapitalom, ne životima, već interesima, ne dugoročno, već kalkulantski od danas do sutra.

Domaće birokrate su odraz toga kako se srpska država odnosi prema marginalnim grupama – zapravo mislim da ćete se složiti da se ima utisak kao da su građani Srbije marginalni državi Srbiji.

Sa dolazećim praznicima možda treba da razmislimo kako da se ponašamo prema onima koji su zapostavljeni ili neprimećeni u našem neposrednom okruženju, ali i u društvu. Ponašanje prema marginalizovanima odslikava kakvi su naši međuljudski odnosi, čak i sa najbližima.

*Diplomirao filozofiju i filmsku režiju na Kolumbija univerzitetu

Igor Simić*

objavljeno: 12/12/2012

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.