Izvor: Radio Slobodna Evropa, 01.Feb.2016, 09:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Javni servis BiH dijeli sudbinu cijele države

Javni radio-televizijski sistem u BiH, još od samog početka, prolazi kroz porodiljske muke, ali se nekako smatralo normalnim da će se za desetak godina potpuno osloniti na noge. Iskustvo je međutim pokazalo drugačije. Izgleda da je danas sistem javnog informisanja, na državnom nivou, u mnogo težoj situaciji nego ikada do sada. Tim povodom pozvao sam Belmina Karamehmedovića, direktora BHRTV-a.

Karamehmedović: U pravu ste. Kriza je riječ koja prati javni servis sve >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << vrijeme, ali ova posljednja godina je vjerovatno i najteža od postojanja RTV BiH.

Karamehmedović: Upravo tako. Volim reći da javni radio i televizijski servis BiH dijeli sudbinu cijele države. Mi možemo biti nešto bolji ili lošiji u odnosu na okruženje u kojem radimo, ali to je do nekih dvadesetak posto. Uradili smo dosta, i na unutrašnjem poospremanju u kući, u posljednjih pola godine. To se nekako poklopilo i sa mojim mandatom. Smanjili smo broj uposlenika i spoljnih saradnika, preko 110 ljudi, što i nije mali broj za ovakvu kuću. Sve moguće troškove smo sveli na minimum, ali, na žalost, to nije dovoljno da bi smo zadržali glavu iznad vode. Više je razloga za takvu situaciju. Jedan od njih je i sasvim sigurno da ljudi nemaju osjećaj da trebaju da plate za postojanje javnog servisa.

Karamehmedović: Zakon predviđa da se taksa plaća preko računa za fiksni telefon kod tri dominantna telekoma. Svjedoci smo da razvoj tehnologije utiče na to da u svakoj porodici imate najmanje dva-tri mobilna aparata. Onda ljudi, po čistoj računici, otkazuju fiksne telefone, da ne bi plaćali, prvo taj telefon, a onda i RTV taksu. Drugi je što ne postoji jasna sankcija za izbjegavanje plaćanja te obaveze.

Po zakonu, osim tog načina naplaćivanja takse, javni servisi može po svojim službama, dakle u svojoj organizaciji, naplaćivati 7,5 KM mjesečno od vlasnika RTV prijemnika, ali kada je BHRTV u pitanju, mi nemamo ingerencija u toj priči jer zakon predviđa da na teritoriji FBiH inkaso službu organizira i na taj način naplaćuje taksu FTV, u RS-u, RTRS. Mi imamo ingerencije u distriktu Brčko, ali to je u ovoj cijeloj priči zanemarljiv prihod, kada se gleda ukupni potencijal korisnika TV takse.

Karamehmedović: To je takođe zakonska odrednica. Kompletan prihod od RTV takse se dijeli na principu 50% BHRT-u, po 25% FTV-u i RTRS-u. Imamo uvid u količinu uplaćenih sredstava, mada nekada nije lako doći do tih izvještaja. Uspjeli smo kompletirati za prošlu godinu izvještaj iz RTV RTRS-a i RTV FBIH o naplaćenoj RTV taksi putem inkaso službi. Od RTRS-a nismo dobili niti jednu jedinu marku. Sva sredstva, koja su naplaćena, zadržana su u tom entintetskom emiteru. Ona su, samo za prošlu godinu, iznosila skoro pet miliona KM. FTV, ponešto, od tih para koje naplati preko inkaso službe, prebacuje na račun BHRT-a. To se radi na jedan dosta selektivan način. Ovih dana dobijamo dio sredstava koja su preko inkaso službe naplaćena još krajem 2014. godine.

Karamehmedović: Budžet, u ovakvoj situaciji, je jedna potpuno virtualna, da ne kažem imaginarna, kategorija jer nemamo nikakvih čvrstih pokazatelja na koje bi smo se mogli osloniti. Samo u prošloj godini, u 2015, prihod od telekom operatera, koji naplaćuju taksu putem fiksnih telefonskih priključaka, je na nivou cijele BiH manji za preko četiri miliona KM. Pola od toga manje je ušlo u kasu BHRT-a. Taj prihod, iz mjeseca u mjesec, rapidno opada. Kada je riječ o BHRT-u, ne dobijamo novac koji naplate inkaso službe dva entitetska emitera. Zato je, gotovo pa nemoguća misija, napraviti bilo kakav ozbiljan dokument, kada je planiranje budžeta za ovu godinu u pitanju.

Karamehmedović: Sve je usmjereno prema tome da se održi naša osnovna funkcija, a to je program, zbog kojeg sve ovo postoji. Ne ide nam na ruku situacija sa nemogućnošću da utičemo na svoje prihode, zbog već opisanog načina na koji se oni ostvaruju. Radimo u jednoj ogromnoj zgradi koja je napravljena prije više od trideset godina, koja je za vrijeme rata teško oštećena. Ni ta činjenica nam ne ide na ruku jer su fiksni troškovi u startu vrlo visoki. I tehnika je u vrlo lošem stanju. Mi još uvijek imamo neke uređaje koji su u zgradu ubačeni pred zimsku olimpijadu 1984. godine. Iako su neki koraci vlastitim snagama na digitalizaciji bar jednog dijela tehničkih pogona urađeni, i dalje radimo sa tehnikom koja više pripada muzeju. Na sve moguće načine pokušavamo održati kakav-takav sistem, da se to ne osjeti previše u programu. Bojim se da je i to na izmaku snaga. Pitanje je koliko ćemo još dugo moći izdržati.

Karamehmedović: Mi nećemo jer nije naša misija da imamo tu vrstu političke podrške. Potpuno ste u pravu, mi smo kolateralna šteta odnosa u cijeloj državi BiH. Tačno je da RTRS po, prije nekoliko mjeseci, usvojenim zakonima, čak ima mogućnost da nedostajuća sredstva dobije iz budžeta Vlade RS-a. To jeste zbilja bitan elemenat u definiciji da li je to javni servis ili državni, kako ste ga vi nazvali. Sa druge strane, FTV ima podršku federalnog nivoa vlasti. Nedavno su dobili donaciju od Federalne vlade u iznosu od 380.000 KM za digitalizaciju.

Sve to vrijeme se mi osjećamo kao siroče i neželjeno dijete u cijeloj toj priči, iako mi i ne želimo da imamo nikakvu vrstu političke podrške. Nije ni naš zadatak da navijamo za bilo koju stranu u BiH. Vrlo često čujem komentare kako je BHRTV sterilna. Možda to govori o nekim problemima na način kako bi to trebalo biti. Mi ćemo sasvim sigurno, pa makar nas to koštalo i opstanka, nastaviti raditi profesionalno i odgovorno svoj posao. Nećemo nikada doći u situaciju da objavimo neku informaciju koja nije provjerena iz više izvora. Niti ćemo doći u situaciju da ne ispoštujemo sve profesionalne standarde, pa šta košta da košta. Evidentno je da se, između ostalog, i to može navesti kao jedan od uzroka ovakvog stanja.

Karamehmedović: Htjeli mi to priznati, ili ne, jedna od posljedica rata u BiH su najmanje tri, potpuno odvojene javnosti na ovom malom prostoru koji se zove BiH. Ako plasirate neku informaciju, na primjer iz RS-a, koliko god ona profesionalna i istinita bila, se gleda iz najmanje tri različita ugla. Uvijek se na to gleda u stilu - za mene ili protiv mene. Zato je teško u takvim okolnostima pozicionirati se, ako niste navijački raspoloženi.

Mislim da nema alternative. Mi to moramo nastaviti raditi. Svaku naklonost, barem i jednog gledatelja, koju dobijemo, možemo smatrati uspjehom sa takvim načinom rada. Taj navijački pristup, prije svega informativnom programu, znamo do čega je doveo devedesetih godina, pa i danas svakodnevno svjedočimo takvim stvarima.

Karamehmedović: Slažem se. Imamo jednu potpuno zastarjelu organizaciju. Gotovo svi javni servisi u Evropi su prešli na novu, konvergentnu, multimedijalnu organizaciju. Mi još uvijek imamo tri potpuno odvojena sistema pod istim krovom - televiziju, radio i WEB. U toku su aktivnosti na izradi nove organizacije, koja će slijediti moderne trendove i biti na tragu onoga što je već urađeno u Hrvatskoj, Sloveniji i nekim drugim razvijenijim zemljama Evrope. Mi ćemo sa te strane uraditi sve potrebne korake, da bi smo i iznutra probali stvari dovesti u najbolji mogući red. Na kraju, nije ni pristojno da tražite da vam neko pomogne, a vi ne činite ništa da očistite ispred svojih vrata.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...