Izvor: NoviMagazin.rs, 05.Avg.2015, 18:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Intervju Milorad Pupovac: Veličanje rata bez sućuti
Predsednik Srpskog narodnog vijeća i zastupnik u Saboru Hrvatske Milorad Pupovac nije išao na paradu povodom 20. godišnjice Oluje, ni u Knin na centralnu manifestaciju Dana pobede, ali ni u Sremsku Raču.
“Kao ni prethodnih godina, tako ni ove ne sudjelujem u proslavi Oluje, niti u Kninu, niti na paradi u Zagrebu. Ti dani za Srbe u Hrvatskoj sigurno nisu razlog za slavlje, to su dani kada je izvršeno etničko čišćenje istorijskih razmera, učinjeni zločini prema preostalom >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << srpskom stanovništvu i učinjeno sve da se izbjegli ne mogu vratiti. Ta vrsta politike sjećanja u kojoj nema obzira za počinjene zločine i u kojoj se samo jedna dimenzija ističe, sasvim sigurno ne može biti doprinos miru u pravom smislu te riječi, niti u Hrvatskoj, a pogotovo ne u regiji”, kaže Pupovac za Novi magazin.
*Da li ste kontaktirali sa premijerom, predsednicom Hrvatske i predsednikom Sabora, da im skrenete pažnju na to i na položaj srpske manjine?
Kao zastupnici nacionalnih manjina imali smo nedavno razgovor sa predsjednicom i na osnovi Deklaracije koju smo šestog mjeseca usvojili u Puli upozorili smo je na porast netolerancije i etničke isključivosti u Hrvatskoj. Nažalost, osim razumijevanja koje je predsjednica pokazala, nema ozbiljnijih znakova da se Hrvatska namjerava suočiti sa svim onim što karakterizira atmosferu u društvu, a to je izrazito antimanjinsko i antisrpsko raspoloženje u javnom prostoru, što se diktira od društvenih i političkih institucija. Na nama je da razvijamo što je moguće širi prostor organizacija i aktera koji će iz civilne perspektive, a ne državne, upozoriti na militarizaciju u našem društvu, netoleranciju i pouke koje veličaju ratne operacije, bez ikakve sućuti za stradanje.
*Koliki je uticaj medija?
Veliki, navešću vam primjer – kad smo 31. jula u saradnji sa SENSE-om i Dokumentom napravili prezentaciju “Oluja u Hagu”, samo je dio medija izvjestio o tome, iako se moglo vidjeti sve bitno od činjenica i stavova vezanih za Oluju. Neki su mediji to prešutjeli, kao što 20 godina prešućuju što se dogodilo u Oluji. U ovih nekoliko dana u službenim medijskim izvještavanjima neće biti prostora za tih 230.000 ljudi, kao da nisu ništa više od onoga što je prije nekoliko godina kazao dokumentarist HRT-a “pjena koja je otišla na vjetru”.
*Hrvatska je pre ulaska u EU preuzela obavezu da omogući povratak iseljenih i nadomesti štetu prognanima. Čini se da nema napretka?
Dogodile su se dvije stvari: prvo je EU prestala brinuti o svojim političkim vrijednostima, pa i o tome kako njene članice ispunjavaju obaveze iz sfere ljudskih i manjinskih prava i usmjerila se na financijsko discipliniranje članica. Temeljne vrijednosti EU pale su u drugi plan, što su neke grupacije u Hrvatskoj obilato iskoristile šireći nacionalizam i antimanjinsko raspoloženje i onemogućavajući Vladu da i onoliko koliko je spremna ispunjava uvjete iz pristupnog ugovora. Drugo, nakon oslobađajućih presuda u Hagu dvojici generala, koja je u Hrvatskoj shvaćena kao pravosudna oluja, u javnosti se stvara dojam da je tom presudom Hrvatska oslobođena obaveza. To je dovelo do zastoja u programu povratka i još je tridesetak hiljada ljudi u izbjeglištvu. To onemogućuje i ostvarenje drugih prava.
*Koliko bilateralni odnosi mogu da pomognu u ovim procesima?
Kada bi odnosi Beograda i Zagreba bili operativni, radni, posvećeni rješavanju pitanja o kojima je tokom inauguracije predsjednice Grabar Kitarović s njom razgovarao premijer Vučić, stvari bi lakše išle. Ali, budući da odnosi nisu normalizirani, već su u ozbiljnoj krizi, a obilježavanje Oluje će po svoj prilici doprinijeti da poprime takav trajniji karakter, nije realno očekivati neki značajniji doprinos.
*Niste u Sremskoj Rači, gde su Srbija i Srpska upriličile Dan sećanja na stradale i prognane Srbe?
Mi Srbi u Hrvatskoj imamo svoje komemoracije, Srpsko narodno vijeće komemorira u suradnji sa partnerima od 31. jula, dana kada je održan Brijunski sastanak, pa do 8. avgusta kada su i poslednje kolone izbjeglica prešle na bosansku stranu. Moji suradnici i predstavnici udruženja nestalih bili su u Beogradu sa srodnim udruženjima koja djeluju u Srbiji i to je način na koji smatramo da treba doprinositi sjećanju na ratna stradanja i podsjećanje na neispunjene obaveze. U srijedu smo u Rijeci...
*Predstava Olivera Frljića?
Teško je reći da je to predstava, to je uprizorenje ispovijesti ratnih stradalnica, dvije Hrvatice i triju Srpkinja. Naišla je na loš odjek u Hrvatskoj zbog toga što je to prikazano kao kontraoluja, a ne kao pokušaj prisjećanja na način na koji se moraju prikazivati ljudska stradanja. Ne u režiji države, nego slobodnih ljudi koji će omogućiti da se čuje autentični glas žrtava, u ovom slučaju žena, neovisno od nacionalnosti i o tome ko su krivci za njihova stradanja. Da progovore o tome i da se čuje da je to jedan rat i da se zapitamo čiji je to rat, kome je taj rat donio dobro a kome je sve donio zlo i koliko zbog njega trpimo i trpićemo vjerovatno još niz godina. Trpićemo, između ostalog, i zbog onih koji su ukrali stradanja, pretvorili ih u državne predstave i državnu retoriku i umjesto da zbliže žrtve oni ih udaljavaju, podstičući mržnju i negiranje onih drugih.
*Prošle sedmice u Srbu ste bili na meti huligana. Zašto se svi Srbi u Hrvatskoj doživljavaju kao četnici?
To je ustaško naslijeđe, ustaše nisu pravile razliku između četnika i partizana i tako neki nastavljaju i danas. Sa druge strane, u Hrvatskoj pojedine organizacije nastoje sustavno protjerati Srbe iz sistema političkih vrijednosti koje bi bile zajedničke, kao što je na primjer antifašizam: oni ne mogu prihvatiti da su Srbi s pravom ustali protiv ustaške države da bi se odbranili od njezinog programa i njezine zločinačke politike. U Hrvatskoj danas ima mnogo onih koji su naklonjeni prema toj državi mnogo više nego prema onoj koja je stvorena nakon 1945, a najviše zabrinjava što i mediji nacionalne dimenzije koriste desničare da bi nas ekstremizirali i tako dokazali da smo i mi ekstremisti.
