
Izvor: NoviMagazin.rs, 27.Maj.2020, 10:16
Intervju Dušan Kovačević: Pokret za promociju bliskosti i ljudskog dodira
Na svoju dvadesetogodišnjicu postojanja, najznačajniji regionalni muzički festival suočen je sa svim posledicama globalne pošasti pod nazivom covid-19. Da nije reč tek samo o smrtonosnoj zaraznoj bolesti već o pravom pomoru svih profesija koje imaju veze s muzikom i koncertnim izvođaštvom u novim okolnostima, rečito svedoče otkazivanja i odlaganja malih i velikih živih događaja širom sveta. Da li će Exit uspeti da kao mnogo puta dosad nadvlada sve izazove.
Razgovarali: >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << Zorica Kojić i Dragan Ambrozić
Dvadeset godina nakon svojih početaka, jedan od najnagrađivanijih i najvoljenijih muzičkih festivala u Evropi, umesto u naglašeno prazničnoj atmosferi, svoj važan jubilej dočekuje sa doduše jasnim programima, idejama i stavovima, ali i u krajnjoj neizvesnosti. Da li će ovaj ogroman vitalni mehanizam, koji i te kako pokreće privredu i društvo u Novom Sadu, Srbiji, regionu i šire, podržati svi oni koji mogu da pomognu prevazilaženje covid-19 krize, ili će ogromna kulturna i finansijska dobit koju tradicionalno svojoj zemlji donosi biti smatrana samo njegovom ličnom odgovornošću? Jesu li ovo trenuci koji vape za još čvršćim povezivanjem i konsolidovanjem svih snaga, ne bi li najbolje stvari opstale sa svojim prepoznatljivim kvalitetom, ili to nikoga nije naročito briga? I, konačno, da li je ovo lakmus-pokazatelj onoga kako političke elite gledaju na kulturu, omladinu i aktivno zalaganje za evropske vrednosti kod nas? Dušan Kovačević, osnivač i generalni direktor Exit festivala, saopštava sa vrlo preciznom vizijom budućnosti, kako stvari trenutno stoje.
Svima je jasno da je situacija nesvakidašnja, ali nam na početku recite dokle se stiglo sa pripremama za ovogodišnje izdanje festivala? Koliki deo programa je dosad definisan?
Pre izbijanja krize objavljeno je nešto manje od polovine glavnih izvođača. Međutim, nakon uvođenja vanrednog stanja, zaustavili smo sve aktivnosti na realizaciji festivala i svoje kompletne snage usmerili na društveno korisne akcije: od velike volonterske kampanje Super Komša, koja je pozivala na pomoć starijim sugrađanima, do specijalnog Exit TV programa, koji je u proteklih mesec dana milionima ljudi u zemlji i svetu olakšao boravak u karantinu.
Kakva bi formula za rešenje situacije za Exit bila najpovoljnija? Imajući u vidu interese publike, muzičara, pa i status Exita kao opšteg dobra u Srbiji?
Svima nama u Exitu je zdravlje naših posetilaca, građana Novog Sada i Srbije, kao i svih učesnika u organizaciji – na prvom mestu. Zato i smatramo da nije sporno pitanje promene formata i pomeranja datuma festivala. Međutim, za definitivne odluke neophodno je da država donese odgovarajuće mere šta se sme, a šta ne sme, i mi ćemo se prilagoditi tome.
U interesu publike je da se manifestacije dešavaju. Ako je to moguće u Španiji, koja je usled pandemije jedna od najpogođenijih država u Evropi, ako je moguće da imamo stotine ljudi u najvećim teretanama u Srbiji i stotine hiljada ljudi u kafićima širom Srbije, onda je krajnje vreme da ponovo počnemo da imamo makar par stotina ljudi na koncertima na otvorenom.
Muzičari su i bez krize na ivici egzistencije, a sad su u posebno teškom položaju. Donete ekonomske mere ih ne prepoznaju – i to je zaista ogroman problem. Neophodno je da Srbija prati primere gotovo svih drugih evropskih zemalja koje su na adekvatan način podržale umetnike i nezavisne radnike u kulturi i muzičkoj industriji.
Što se Exita tiče, ovo je najveća kriza u kojoj smo se našli od svog osnivanja. Želimo da verujemo da nijedna ozbiljna država neće dopustiti gašenje – po rečima stručnjaka i zvaničnika – jednog od vodećih brendova ove zemlje, koji je dosad Srbiji doneo više od 200 miliona evra, a sledećih 200 miliona doneće u narednoj deceniji.
Kad se očekuje konačna odluka u državnim krugovima oko dozvole održavanja velikih manifestacija? Zašto je ona neophodna? Objasnite nam još jednom zbog onog dela javnosti koji možda nije dovoljno upoznat sa svim poslovnim činjenicama oko organizacije manifestacija ovog tipa?
Za organizaciju ovogodišnjeg festivala sklopljeno je više stotina ugovora sa izvođačima, produkcijama, hotelima i drugim dobavljačima i privrednim subjektima iz zemlje i sveta. Da bi se ovi ugovori raskinuli, između ostalog je potrebno i da se ispuni uslov više sile koji će biti validan pred zakonima bilo koje evropske ili svetske zemlje. Mi smo se konsultovali sa pravnom službom krovne evropske festivalske asocijacije Yourope, koja je izdala preporuku svim festivalima da ne pomeraju datume samoinicijativno, već tek kad njihove države donesu odgovarajuće mere. Ovo je razlog zašto je i većina drugih najvećih evropskih festivala – kao što su Tomorrowland, Sziget i brojni drugi – pomeranje datuma objavila tek nakon što su njihove države donele mere o zabrani masovnih okupljanja za taj period godine.
Koji je minimum posetilaca festivala – ako bude preporuka u tom smislu – koji bi za festival bio moguć, odnosno prihvatljiv?
Mi smo spremni na sve opcije, pa čak i na onu u kojoj bi bilo dozvoljeno da se okupi minimalan broj ljudi. Ipak, imajući u vidu da se zdravstvena situacija popravlja brže nego što je iko mogao da pretpostavi, verujemo da će i Srbija slediti primere drugih evropskih država koje su mnogo teže pogođene pandemijom i dozvoliti održavanje manifestacija u odgovarajućem obimu. Da li će taj obim biti 1.000, 5.000 ili 25.000 ljudi, ostaje da se vidi.
Festival Sea Star u Umagu, jedna od Exitovih produkcija, odložen je za 2021. Da li je to mogući plan B i za Exit – pomeranje datuma uz važenje već prodatih karata?
Datumi Sea Stara bili su 22. i 23. maj, a glavni izvođač Cypress Hill iz SAD, te imajući u vidu da je potpuno neizvesno kad će se otvoriti avio saobraćaj iz Amerike ka Evropi, jedina opcija u ovom slučaju bila je pomeranje za iduću godinu. Pomeranje Exita za 2021. uvek je moguće.
*Ceo intervju pročitajte besplatno OVDE