Izvor: Radio Slobodna Evropa, 26.Apr.2015, 15:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Igor Gaon: BiH mora naći snage da ostane na evropskom putu

Prije trinaest godina BiH je primljena u članstvo Vijeća Evrope a u maju mjesecu 2015. preuzima predsjedavanje ovom najstarijom evropskom instutucijom. O tome kao i vremenu koje je proteklo, te da li je iskorišteno na pravi način, govori Igor Gaon, ambasador BiH pri Vijeću Evrope 2002, odnosno godine njenog prijema u članstvo.

Gaon: Za mene je to bio, i tad sam to govorio, jedan od najdražih dana u mom životu – poslije rođenja moje djece. S moje strane ja sam u >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << to vrijeme učinio sve da Bosna i Hercegovina uđe u Vijeće Evrope, ali moram naglasiti da sam imao i veliku pomoć od ministra vanjskih poslova BiH, kao i Predsjedništva BiH. To je bio jedan, da kažem, kolektivni akt, svi smo mi radili na tome. Ja sam smatrao da, kada uđemo u Vijeće Evrope, kao da ćemo riješiti sve probleme, kao – sad smo dio evropske porodice i to će biti nešto novo i Bosna i Hercegovina će okrenuti svoju novu stranicu i nakon toga, kao, biće med i mlijeko.

Gaon: Nažalost, med i mlijeko nije poteklo. Mi smo potpisali cijeli niz obaveza, koje će Bosna i Hercegovina ispuniti. Moram biti iskren, jedno vrijeme išlo je to veoma lijepo. Mi smo ispunjavali naše obaveze, možda ne u onom vremenskom okviru kako je bilo zapisano, ali manje-više, na sjednicama Komiteta ministara VE, na kojima sam sjedio kao ambasador, uvijek je bila jedna rečenica od mnogih ambasadora: 'Vidite, nismo pogriješili što smo Bosnu i Hercegovinu primili u Vijeće Evrope'. To je trajalo, neću da to vežem s prekidom mog mandata, ali mislim da se tada nekako promijenila klima, mislim da je to vezano s onim Aprilskim paketom. Možda da je Aprilski paket prošao, sve bi išlo svojim tokom, no, Aprilski paket nije prošao i na neki način došlo je do opšteg razočarenja, kako u Vijeću Evrope tako i u Evropskoj uniji.

Gaon: Nije se desilo. U ono vrijeme ja sam govorio: 'Ušli smo u predvorje Evropske unije. Vijeće Evrope je ustvari ona prva soba u koju uđeš i poslije toga otvoriš sljedeća vrata i ulaziš u Evropsku uniju'. I vjerujte mi, ja sam cijelo vrijeme pratio Hrvatsku, moj kolega je sjedio odmah do mene, zahvaljujući abecednom redu, BiH, Bugarska, Croatia. On je bio jedan od mojih najboljih prijatelja i stalno smo pričali. Ja sam pratio šta se dešava s Hrvatskom i mislio sam da je taj model, taj pristup, moguć. Nažalost, nije se to desilo. Nažalost, jer smo izgubili strahovito vrijeme. Onda je došao 'Sejdić-Finci' slučaj koji je totalno blokirao stvar skoro sedam godina. Sad je stvar na neki način odblokirana. Ja neću da kažem da je međunarodna zajednica pogriješila insistirajući na 'Sejdić-Finci' slučaju. Taj slučaj je trebao biti implementiran. Nažalost, nije bilo dobre volje.

Gaon: To je bio jedan normalan slijed događaja. 2002., kad smo ušli u Vijeće Evrope, onda smo imali obaveze da ih ispunjavamo, to je bilo do 2006. godine. Stvarno smo jako dobro radili, i 2008. imamo tu novu viziju da ćemo možda jednog dana ući u Evropsku uniju, i onda se desilo ovo što se desilo. O ostalim NATO integracijama neću ni da pričam, jer to nije stvar Vijeća Evrope.

Gaon: Naravno da je to veliki korak, ako ga iskoristimo. Ali, ako ga ne iskoristimo, onda to neće biti ništa. Ocjenjujem ga u smislu: jeste, to je odlično ako mi sada budemo imali snage da zadržimo taj trag, da zadržimo taj put, da konačno iskoristimo priliku koja nam je bila data. Mi smo ušli u Vijeće Evrope – isto je bila prilika koja nam je bila data. Djelimično smo je iskoristili, djelimično nismo.

Gaon: Upravo tako. Onda kad smo ušli u Vijeće Evrope, ne poredim VE i Evropsku uniju, sjećam se da sam rekao, čak su mi ljudi zamjerili, 'OK, danas smo slavili – jer smo imali veliki prijem, zastava je dignuta, himna intonirana – a sad moramo zasukati rukave i raditi'. Oni su mi rekli: 'Pa zar nismo do sad radili?'. Ne, to što smo radili, bio je veliki posao, ali nije bio dovoljan, jer nemojte zaboraviti: od velikog broja uvjeta koje smo trebali ispuniti da bi Bosna i Hercegovina ušla u Vijeće Evrope, ostao je konačno jedan uvjet i to je bio Izborni zakon BiH. Ja se dobro sjećam kako mi je predsjednik Komiteta za politička pitanja Parlamentarne skupštine VE rekao: 'Donesi mi knjigu na kojoj piše Izborni zakon BiH, donesi mi to, da konačno možemo otvoriti postupak prijema Bosne i Hercegovine u Vijeće Evrope'. To je bio preduslov. Od velikog paketa, i u ono vrijeme bilo je rečeno da Ustav BiH treba harmonizirati sa Konvencijom o ljudskim pravima. Izvinite, to nikad nije urađeno.

Gaon: Da, to nam se najviše zamjera. U redu, to je bio problem, to je bila kočnica koja je sad, evo, uklonjena zahvaljujući zajedničkom nastupu Predsjedništva BiH i odluci koja je na kraju krajeva prihvaćena u Parlamentu i konačno je poruka otišla, ali sad, ako opet ne zasučemo rukave, mi ćemo biti na stand-by.

Da skratim – sve je do nas. Do nas je bilo i ono da li ćemo ući u Vijeće Evrope ili ne. I ne zaboravite: Bosna i Hercegovina je jedva izbjegla situaciju da bude prva zemlja koja će biti isključena iz Vijeća Evrope. Mi nismo isključeni iz Vijeća Evrope samo zahvaljujući tome što je ambasador Bosne i Hercegovine, zajedno s našom parlamentarnom delegacijom, uradio veliki posao i neke stvari stavio pod tepih. Ali, stvari možeš jednom staviti pod tepih, ne možeš dvaput.

Gaon: Samo mala ispravka: to nije šansa, to je abecedni red, Bosna i Hercegovina je jednostavno došla na red. To nije nikakva privilegija. I Azerbejdžan je predsjedavao Vijećem Evrope, nedavno. Sve zemlje po abecednom redu predsjedavaju, tako i mi predsjedavamo. Naravno, tih šest mjeseci Bosna i Hercegovina može divno da iskoristi, ako hoće. I vjerujem da će ambasador učiniti sve da uradi najbolje šta može, ali to nije nikakva privilegija, to je abecedni red, nema veze koliko je zemlja razvijena, nerazvijena, kolika su ljudska prava i na kojem nivou.

Gaon: U tih šest mjeseci prvo postavlja našeg ambasadora, odnosno ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u poziciju da predsjedava Vijećem Evrope, jer ambasador samo zastupa interese ministra, njegov je predstavnik. Dakle, ambasador će predsjedavati šest mjeseci, on može nametnuti date teme, on može puno pomoći Bosni i Hercegovini u ovom trenutku. Naravno, ako ljudi u Bosni i Hercegovini urade svoj posao.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...