I lokal ima svoju periferiju

Izvor: Politika, 02.Mar.2012, 00:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

I lokal ima svoju periferiju

U ovako sagledanoj situaciji, jedino rešenje je da se svako bori za sebe i da se formira nova opština

Opština, po definiciji, predstavlja manje lokalno područje na kom građani preko neposredno biranih lokalnih vlasti upravljaju javnim poslovima od neposrednog zajedničkog interesa. Već se u ovoj definiciji ističe mogućnost građana da definišu zajednički interes.

Da bi ovo funkcionisalo u praksi neophodna je dobra organizacija opštine koja znači pravilan balans >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << između broja stanovnika, njihovih potreba, površine, raspoređenosti institucija i poslovnih objekata. Važan faktor pri organizaciji opštine su i geografske karakteristike područja, položaj naselja, saobraćajna povezanost i udaljenost od centra, odnosno opštinskih institucija. Konačno, kod teritorijalno velikih opština koje karakterišu velike razlike u koncentraciji stanovništva i postojanje urbanih i ruralnih naselja, teže se dolazi do odluka kojima će biti zadovoljene potrebe svih građana. Jednoobrazne odluke koje deluju na različitim područjima i sa različitim potrebama stanovništva ne mogu biti efektivne u celoj opštini.

Zbog toga, kada tokom godina dođe do nekih od pomenutih promena koje ugrožavaju kvalitet upravljanja na lokalnom nivou i demokratičnost (u smislu jednakih uslova i dostupnosti javnih servisa), a postoje uslovi za održivost nove opštine, onda je treba formirati. Na primer, u beogradskoj opštini Palilula živi oko 200.000 stanovnika, samo poslednjih godina broj se povećao za 40.000. Svega oko deset odsto teritorije se nalazi u urbanom delu grada a tu je istovremeno i najveći broj opštinskih institucija i servisa, dok je naselje Dunavac čak oko 30 kilometara udaljeno od administrativnog centra opštine u Takovskoj ulici.

Teorijski, moglo bi se dobro upravljati i u ovakvom sistemu ali bi to zahtevalo složene mehanizme odlučivanja i sprovođenja odluka, čemu lokalni političari u Srbiji i nisu baš skloni. Pored toga, upitajmo se na koga će oni više obraćati pažnju: da li na potrebe građana u urbanom delu grada koji su blizu i institucija i medija i gde je znatno vidljivije kako se upravlja na lokalu, ili na potrebe građana u prigradskim ili seoskim naseljima desetinama kilometara udaljenih od centra grada, gde rešavanje problema nije toliko medijski „zvučno”? U ovako realno sagledanoj situaciji, jedino rešenje je da se svako bori za sebe, odnosno da se formira nova opština pomoću koje jedna koherentna celina i grupacija građana može bolje da zastupa svoje interese.

Nameće se i pitanje da li formiranje nove opštine znači nove troškove? Odgovor je ne, zbog toga što se postojeća administracija i javni prihodi i troškovi dele. Dakle, formira se nova administracija, ali se i smanjuje stara. Ovo se neće desiti ako političari na lokalnom nivou ne žele da smanje administraciju zbog svojih ljudi u njoj. Ali tu je na delu nešto što se zove „partijski interes iznad svega”.

Na kraju, ostaje da se sve ovo sagleda i iz ugla političara i predizborne kampanje. S obzirom na našu političku kulturu i svest „mirne duše” možemo reći da će političar sprovesti pre svega onu akciju u kojoj će moći da se prikaže kao ,,glavni junak”. Ukoliko toga nema, bez obzira na to koliko je neka ideja dobra za građane, najverovatnije za nju neće biti mnogo interesovanja. Stvaranje novih opština i priča o decentralizaciji danas je bitan segment političkih programa pred nastupajuće izbore. Međusobne kritike političara nisu toliko usmerene na to šta se predlaže već ko predlaže. Ima zamerki da pojedine stranke koriste ovu temu kao jedan od izbornih aduta. Ali šta ima u tome loše?! Svaka stranka ima pravo da zastupa što misli da je potrebno ovoj zemlji. Ako se radi samo o manipulaciji zarad dobijanja glasova onda valjda treba da se pojavi druga stranka – oponent koja će da ukaže na manipulaciju i iznese svoj predlog rešenja. Kakogod, najgore je kada problem postoji a o njemu se ćuti!

Docent na Fakultetu za evropske pravno političke studije

Veran Stančetić

objavljeno: 02.03.2012.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.