Izvor: Blic, 01.Nov.2003, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Džepovi puni magle

Džepovi puni magle

Izložbom radova na papiru u Grafičkom kolektivu, Dragan Kićović, koji živi i radi u Beogradu, ukrcava posetioce na 'satelite za orbitu snova', prema nazivu predstavljenog ciklusa. Slikar se oslanja na 'realne snove', koji su, u suštini, vezani za znanje, jer, iako se ne bavi naukom, naučne pretpostavke i dokaze prihvata kao prostor za razvoj sopstvenih predstava. Radovi ovog umetnika nisu uskraćeni ni za trag koji vodi sve do srednjovekovnih fresaka.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << />
Odakle sateliti na vašim predstavama?

- Iskonska je ljudska potreba da se izađe iz prostora koji je, metaforički rečeno, jedno embrionalno stanje. Želja samog duha je da krene u neizvesnost i potraži novu nadu koja će dati smisao i samom embrionu. Jednostavno, krenuo sam da svet sopstvenog embriona prebacim u intuitivno-imaginaran svet naizgled bespuća, u kome nazirem izdanak nade.

Uopšte, mislim da će vremenom veza između nauke i umetnosti biti sve prisutnija. Možda upravo u eventualnoj kompresiji filozofije i umetnosti, i leži nada za novu dimenziju i mogućnost da prisustvujemo svim onim letenjima koja slutim u svojim radovima. Umetnička vizija je ta koja je, zapravo, prethodila konstruisanju satelita i ostalim naučnim dostignućima, a sama umetnost raspolaže sredstvima pomoću kojih je moguće čitljivo reflektovati čak i određeno znanje. Po mom mišljenju, umetnost se i kreće u tom pravcu. Da li radovi koje potpisujete govore i o osećaju skučenosti u društvu u kome živite?

- Uloga stvaralaca je bitno promenjena, jer savremeni umetnici ulaze u novi prostor izražavanja, koristeći sredstva visoke tehnologije, često zapadajući u zamku proizvođača tih uređaja, sponzora. Dešava se da oni svoj izraz svode na tehničke mogućnosti, zanemarujući sadržaje koji su za umetnost uvek bili bitni. To ne samo da je sputavanje već i kontrolisanje umetničkog izraza, a često i negiranje same umetnosti. Reč je o zakazanoj umetnosti, umetnosti koju planiraju tzv. komesari, određujući šta je aktuelno i vredno. Usled komesarskog principa, često se događa da oblik jasnog umetničkog izraza sa duhovnom težinom gubi bitku sa onim što je trenutno, površno, poželjno, aktuelno politički. Sve što ne odgovara svesti komesara - ne postoji. Dakle, ulazi se u analizu na osnovu tehničkog predstavljanja dela, a ne na osnovu misaone, duhovne težine onoga što predstavljaš. Što je potpuna zamena teza. Na umetnika se gleda kao na bioamorfnu materiju koju je moguće manipulisati onako kako komesar odredi, po logici moći. U Evropi su to odavno iskusili, a kod nas se primenjuje uz početničku naivu i fasciniranost, što povlači za sobom katastrofalne greške.

Da li je promenjena i uloga drugih ljudi a ne samo umetnika?

- Prethodna naša životna 'priča' bila je haotična i sa više negativnih nego pozitivnih elemenata, a današnje su prvoboračke priče, bez jasnog cilja. Dobijen je domaći zadatak, a niko ne zna kako da tu apstraktnu kategoriju pretvori u konkretnu. Šta mi to, u stvari, želimo, da li želimo ili ne, šta nam pripada, a šta ne... Intelektualna distanca nam ne sme zamutiti svest o tome da smo svi mi i politička bića. Ako politika i nema veze sa umetnošću, ima je sa umetnikom. Govori se o nekakvim vrhuncima, a nama nedostaje osnovni stav o kulturi, kao i o ekologiji, nauci, uopšte o ljudima i njihovim pravima. Nije reč o materijalnoj podršci, već o sistemskoj pomoći, o tome da znamo ko smo i kao građani i kao umetnici. Uzroke ovakvog stanja vidim u neukosti i opuštanju... Institucije kulture, jednostavno, lupaju glavom usred mraka, a ujutru, kad se probude, kažu da im ništa nije... Za to vreme, džepovi su nam puni magle. I bavite se umetnošcu!?

- Da, mi umetnici letimo, uvereni da se na krilima naše mašte niko neće strmoglaviti u ambis bespuća... Mogućnosti za stvaranje ima bezbroj, a kao zajednički ideal ljudi mogu da prihvate kretanje ka neistraženim prostorima i mobilisanje na čuvanju sopstvenog embriona od propadanja, jer ako ga ne čuvaju ne mogu ni da krenu dalje. Ljubica Jelisavac

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.