Demokratska konfederativna republika region

Izvor: Politika, 15.Jan.2013, 16:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Demokratska konfederativna republika region

Najveća korist je pripremiti se za utakmicu na svetskom tržištu kroz jednu malu regionalnu simulaciju

Raspad Jugoslavije, kao što znamo, bio je nekontrolisan i tom prilikom su porušeni mnogi mostovi koji su bili u interesu svih zemalja naprostoruzajedničke države, danas kolokvijalno poznate pod imenom „region”. Iako je SFRJ bila „grobnica naroda”, „urota protiv Srba”, „usputna stanica Slovenaca i Hrvata” ili „mesto tlačenja Albanaca” – ona je uz sve >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << nedostatke imala i poneku prednost i stoga je iole racionalnim ljudima ili vladama saradnja u regionu jedan od prvorazrednih interesa. Sledeći ovu logiku, zemlje regiona su uspele da uspostave zonu slobodne trgovine s pomalo čudnom geografskom odrednicom (bez želje da isključujem Moldaviju i Albaniju), da osnuju jednu izvrsnu košarkašku ligu i nekoliko liga u drugim sportovima s nešto manje uspeha i da lansiraju veliki broj zajedničkih projekata.

Sve zemlje regiona, uz manja ili veća tumaranja, idu u pravcu Evropske unije ili su u nju već stigle. Jedan od uslova za ulazak u EU je da zemlje u regionu pokažu da su sposobne da svoje odnose sa susedima uljude i da prepoznaju koristi od otvorenih granica i multilateralizma. Dakle, nijedna od ovih zemalja ne može računati na članstvo ukoliko nije u stanju da ima sličan odnos sa susedima, kao što će jednog dana imati sa 27-28 drugih država. Proces ulaska u EU otvorio je neke inicijative koje su se pokazale prilično dobrosusedskim. Hrvatska je ponudila prevode pravnih stečevina EU Srbiji, a iza te kolegijalne inicijative leži jedna od oblasti regionalne saradnje koja će vrlo skoro morati da bude ostvarena.

Naredno dostignuće je slobodna trgovina. CEFTA je dokaz da je slobodna trgovina način da svi narodi imaju koristi, a prava je šteta što zemlje regiona nisu uspele da implementiraju sporazume koji se tiču slobodnog kretanja kapitala i da maksimalno liberalizuju kretanje ljudi između zemalja. Naravno,uz inteligentnu kontrolu i informisanje putnika koji iz zemalja regiona putuju u EU, a nemaju dokumenta u vezi sa ciljem putovanja, niti imaju novac. Takva kontrola bi omogućila regionu da izbegne probleme koji sada postoje i da se integriše u šengenski sistem takoreći datumom pristupa EU.

Zemlje zapadnog Balkanasu i tržišta ukojima je mnogim firmama regionalni fokus neophodnost. Takvo ponašanje je realnost, budući da je talas merdžera i akvizicija pre ekonomske krize pomešao nacionalnosti, kako kapitala (ako postoji), tako i upravljanja, pretvorivši mnoge regionalne kompanije u istinske male multinacionalne kompanije.

U sferi usluga, evidentno je da postoji zajednički medijski prostor, postoje zajednička sportska takmičenja, a stvara se i regionalno tržište konsaltinga. Usluge su u nekim segmentima teško „utržive” izvan matične zemlje, ponekad i izvan mesta vršenja usluga, pa su rezultati tako na prvi pogled manje vidljivi.

Svi do sada pomenuti domeni saradnje su nastali kao plod inicijativa koje su došle pre odozdo i koje stvaraju zdravu osnovu za saradnju. Čak i kad je to na neki način pogurano od Evropske unije. Projekti prekogranične saradnje EU su tu posebno bitni, budući da oni treba da omekšaju granice tako što će uvezati opštine koje se naslanjaju na granice sa obe strane.

Region je realnost, a najveća korist biće ako se shvati da je narastajuća konkurencija između firmi iz više država najveći interes svih naroda, a ne nacionalističko guslanje o zlim Hrvatima, Srbima ili inim narodima čije firme svojim uspehom u tim lošim mitovima bivaju prikazani kao otimači. Najveća korist je pripremiti se za utakmicu na svetskom tržištu kroz jednu malu regionalnu simulaciju. Ko nije u stanju da se nosi s regionalnim konkurentima taj nema nikakve šanse na evropskom tržištu. Iz siromaštva se izlazi tako što stvarate jake firme, baš kao što je i Novak Đoković to postao tako što se nadmetao s najjačima, a ne na lokalnim turnirima u Beogradu.

Ekonomista, Centar za slobodno tržište

Aleksandar Stevanović

objavljeno: 15.01.2013.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.