Čitateljke više čitaju

Izvor: Politika, 25.Nov.2010, 00:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čitateljke više čitaju

Na inicijativu Udruženja izdavača i vlade, u Italiji su osnovali Centar za knjigu i čitanje

U Danteovoj, Bokačovoj i Petrarkinoj postojbini knjige se danas malo čitaju i ponekad se kupuju ne da bi se čitale već da bi ukrasile regale i dale otmeni ton dnevnim boravcima.

Nesumnjivo, Italija je zemlja u kojoj se izdaje mnogo knjiga. Brojne književne manifestacije: sajmovi i literarni festivali stvaraju utisak da se u Italiji mnogo čita. U poslednje vreme, međutim, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da čitalačke navike Italijana nisu na zavidnom nivou. Tako se u istraživanju ,,Građani i slobodno vreme”, koje je sproveo Nacionalni institut za statistiku, nailazi na iznenađujući podatak da čak 12 odsto italijanskih porodica nema nijednu knjigu u kući.

Čak 30 odsto ispitanika je kao glavni razlog zbog kojeg ne čita navelo da je čitanje dosadno. Na svu sreću, utvrđeno je da mladi čitaju više od proseka: godišnje od četiri do šest knjiga. Istraživanje je takođe pokazalo da je glavni pokretač za čitanje kod mladih visok kulturni nivo roditelja ili, barem, prisustvo knjiga u kući, kao i da mladi (između 14 i 24 godine) najviše čitaju romane (naučnofantastične, strave i užasa, humorističke) i stripove. Poezija ih ne zanima: razlog možda treba tražiti u nastavnim programima koji ne pridaju značaj pesništvu, pa onda i ne čudi što pesme iščezavaju i iz neobavezne lektire.

Ispitivanje koje je sprovela agencija Doksa otkrilo je da je poslednjih godina, naročito među mladima, došlo do smanjenja broja čitalaca. Dok je postotak tinejdžera (14-18 godina), anketiranih 1997, koji su izjavili da su pročitali najmanje jednu knjigu van obavezne školske lektire, bio 71 odsto, 2007. iznosio je samo 57 odsto. Anketom je takođe utvrđeno da mladi, kao prvi razlog zbog kojeg ne čitaju, označavaju druge vidove razonode (35 odsto). Na drugom mestu je nedostatak vremena, zatim sledi nezainteresovanost.

Sliku dopunjuje i rezultat prošlogodišnjeg ispitivanja koji obelodanjuje poražavajuću činjenicu da skoro polovina italijanske mladeži čita samo obaveznu literaturu: prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku za 2009. godinu 45 odsto mladih između šest i 19 godina nije pročitalo nijednu knjigu sem školske lektire.

Mladi koji su u poslednjih 12 meseci pročitali od jedne do tri knjige dostižu 47 odsto, dok oni koji su pročitali 12 ili više knjiga ne premašuju 12 odsto. Anketa je pokazala i to da najviše čitaju starije generacije: redovni čitaoci, sa 17 i 20 odsto, nalaze su starosnoj grupaciji između 45–54 i 65–74 godine. Vidljivo je takođe da povećanju proseka doprinosi čitalačka publika ženskog pola. Devojke (18-19 godina) dostigle su 16,3 odsto, dok Italijanke između 45 i 74 godine predstavljaju najpasioniranije čitateljke: čak 19 odsto žena u ovoj dobi godišnje pročita 12 i više knjiga.

Svi ovi, nimalo ohrabrujući, podaci predstavljali su jedan od primarnih razloga za formiranje, na inicijativu Udruženja italijanskih izdavača i vlade, Centra za knjigu i čitanje. Centar je osnovan sa zadatkom da približi knjigu brojnim Italijanima, a plan je ambiciozan: u narednih deset godina namera je da se broj čitalaca poveća za najmanje 10 odsto.

-------------------------------------------------------

Zapažanje jedne majke

Posmatrajući moju ćerku, vrednu i prilično opterećenu gimnazijalku, koja uspeva da se izbori sa brojnim školskim obavezama, ipak, sa izvesnom setom, konstatujem da su se vremena nepovratno promenila. Primećujem da je, nakon zamornog učenja, televizija više ne interesuje. (Možda je tako bolje: zabavni, istovremeno poučni, programi za decu i omladinu, retkost su na italijanskoj televiziji.) Nekontrolisano buljenje u televizor ona zamenjuje beskrajnim poverljivim razgovorima sa drugaricama, slušanjem muzike i internet navigacijom. Tokom školske godine, opterećena drugim nastavnim predmetima, ponekad „podeli” čitanje nekog obimnog književnog dela sa ocem: ipak, za vreme letnjeg raspusta čita više, ponekad i neku „zabranjenu” knjigu za odrasle.

*Novinar-saradnik „Politike” iz Italije

Snežana Simić

objavljeno: 25.11.2010.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.