Izvor: Vostok.rs, 15.Jul.2014, 16:21 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Avganistan: nemoguća vojna pomoć
15.07.2014. -
Nas je porazilo to što su iračke divizije jednostavno pobacale oružje. Tako je prvih dana ofanzive terorista u Iraku ministar odbrane SAD Čak Hejgel reagovao na ponašanje iračke armije. Američka vojska se začudila mnogo manje.
General-potpukovnik Robert Kaslen koji je do maja prošle godine odgovarao za obuku iračke vojske, u intervjuu za Vol Strit Džornel direktno je izjavio: Zajedno sa nama iz Iraka su otišle sve institucije koje smo stvorili za formiranje >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << profesionalnih iračkih snaga bezbednosti... Američka vojska je napravila školske centre i skladišta sa najsavremenijom vojnom tehnikom, ali posle odlaska američke vojske, sve to iračka armija skoro da nije ni koristila.
Takvi su rezultati 10 godina i 25 milijardi dolara koliko su SAD potrošile na modernizaciju i obuku bezbednosnih struktura Iraka. Kako bi se opravdali irački oficiri govore da su se američke trupe povukle pre nego što je savremena vojna kultura mogla da utiče na okoštale vojne strukture Iraka. Da li će reći nešto slično avganistanski vojnici posle povlačenja trupa i savetniak zapadne koalicije?
Već govore. Ovde se ponavljaju sve iračke greške. Pored tradicionalnih nevolja armija Istoka — nepotizma, korupcije, slabe tehničke obučenosti i obučenosti uopšte, opasnost, kao i u Iraku, predstavlja zavisnost formiranih bezbednosnih struktura ove zemlje od hireva spoljnih izvora izdržavanja i finansiranja. Armija Avganistana uvek je podržavana spolja. Ali sada je tutorstvo zaista prekomerno. I kako se ispostavilo, nepouzdano.
SAD su već upozorile avganistansku vladu da će za nekoliko godina značajno smanjiti izdvajanje sredstava za pružanje vojne pomoći. I to iako će, po ocenama američke vojske, u narednih nekoliko godina avganistanska vlada biti u stanju da plaća svega oo 12% troškova za armiju. Istovremeno, Pentagon i NATO nastavljaju da insistiraju na tome da će do 2024. Avganistan početi potpuno da plaća svoje troškove za armiju u visini od 4,1 milijardu dolara.
Da li je realno da Avganistan troši na odbranu isto toliko koliko sada troši, na primer, Egipat? Stiv Sternlib iz američkog istraživačkog centra Sternlieb Group tim povodom piše: Samo NATO veruje u to da avganistanska vlada može u potpunosti da finansira svoje snage bezbednosti do 2024. godine. Zaista, čitav budžet Avganistana za 2014. finansijsku godinu je izneo 7,5 milijardi dolara, uz unutrašnje prihode ove zemlje od 2,4 milijarde. Šta više, u očekivanju povlačenja zapadnih trupa, pokazatelji unutrašnjih prihoda u zemlji naglo padaju.
Na kraju, posle početka procesa predaje objekata vojne infrastrutkure nacionalnoj armiji i policiji od strane zapadnih saveznika, ispostavilo se da Avganistan jednostavno nije u stanju ne samo da ih brani, nego i da ih izdržava. I na kraju mnogi objekti su posle predaje avganistanskoj vojsci bili jednostavno napušteni, a okolni regioni su se vratili pod kontrolu talibana.
Drugi problem je savremeno naoružanje i oprema. Politika totalne modenrizacije i zamene jednostavnih i vremenom oprobanih za tehnički složene obrasce, moguće, donela je korist zapadnim proizvođačima, ali ne avganistanskoj vojsci. Nova tehnika zahteva ne samo visokokvalifikovane stručnjake, već i infrastrukturu, obnovive rezerve delova i neverovatne troškove. Još izvesno vreme za sve to će plaćati zapadni saveznici. Ali uz planirano smanjenje spoljne pomoći značajni deo vojne tehnike, kao i u Iraku, neizbežno će se pretvoriti u gomilu beskorisnog metala.
Ne može se tvrditi da Zapad koji je 13 godina ratovao i učio avganistansku armiju da ratuje, nije znao za realne mogućnosti Kabula da samostalno izdržava snage bezbednosti i bojevu tehniku. Prema rečima američkog predsednika, Amerikanci su shvatili da je mnogo teže završiti ratove, nego početi ih. Sada Zapadu predstoji da spozna da time što počinje ratove, jednostavno ne može da prekine da plaća za njih.
Vadim Fersovič,
Izvor: Glas Rusije, foto: AP/Hoshang Hashimi







