Posledice zbog Vinče ćemo osećati narednih desetak godina VIDEO

Izvor: B92, 09.Avg.2021, 13:12

"Posledice zbog Vinče ćemo osećati narednih desetak godina" VIDEO

Požar na deponiji u Vinči imaće posledice na životnu sredinu i zdravlje ljudi u narednih desetak godina, smatra fizička hemičarka dr Svetlana Stanišić.

Ona navodi da je pametno upravljanje otpadom rešenje da se slični incidenti ne ponove.

Svetlana Stanišić za Tanjug rekla da se u vazduhu nakon požara na deponijama registruju zagađujuće materije koje se, inače, nalaze u vazduhu, ali u ovom slučaju u visokim koncentracijama, kao i da su zbog sagorevanja >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << plastike, posebno PVC plastike, prisutni dioksini i furani.

"I u normalnim okolnostima dioksini i furani se unose kroz hranu u minimalnim količinama, ali u slučaju ovakvih požara udišemo ih i unosimo u većim koncentracijama. Te materije su kancerogene i utiču na stanje jetre, kožu, respiratorni sistem, reproduktivne organe, mogu da izazovu sterilitet", navodi Svetlana Stanišić.

Te čestice mogu da se prošire nekoliko desetina kilometara, a ostaju, kako kaže, 10 do 15 godina u zemljištu i akumuliraju se u životinjama i ljudima. Stanišićeva kaže da požari na deponijama često izbijaju spontano, posebno na deponijama koje nisu sanitarno rešene, kao i u letnjim mesecima, zbog visokih temperatura, jer otpad, kako kaže, nije dovoljno komprimovan.

"Vlaga i kiseonik omogućavaju bakterijama da razlože organske materije, tako da dolazi do oslobađanja toplote, zagrevaju se određene tačke u dubini otpada i nastaje požar", objašnjava Svetlana Stanišić.

Kako kaže, raspadanjem otpadnog materijala oslodađaju se ugljendioksid i metan, koji je zapaljiv i eksplozivan. Ona kaže i da u svakoj deponiji u dubini postoje džepovi metana. Problem je, navodi, što se požar na velikoj teško detektuje, dok ne eskalira, i može da izazove urušavanje deponije i oteža saniranje požara. Da bi se sprečili slični incidenti, Stanišićeva ističe da je rešenje u pametnom upravljanju otpadom.

"Da su deponije praznije, da se manje otpada deponuje, a više sagoreva i reciklira da bismo dobili energiju i ponovo koristili te materije, kao i da deponije budu sanitarne i maksimalno obezbeđene, da nema curenja metana", navodi Stanišićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Nastavak na B92...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.