Zlatiborski „krug dvojke”

Izvor: Politika, 10.Maj.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zlatiborski „krug dvojke”

U nedrima najlepše srpske planine nižu se prelepa sela: Rudine, Sirogojno, Trnava, Gostilje, Ljubiš

Gostilje na Zlatiboru – Za zlatiborski „krug dvojke” čuli su oni koji su dublje zašli u nedra ove planine. Tu se nižu prelepa sela: Rudine, Sirogojno, Trnava, Gostilje, Ljubiš, sva na kružnom putu od turističkog središta Zlatibora. Sela u kojima postoji i muzej i galerija, vodopad i ribnjak, a svuda mirisi četinara, carstvo zelenila i kuće za >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << odmor turista. Prava mesta za predah od ritma suviše urbanizovanog centra planine.

Neveliko Gostilje ugnezdilo se između brda, na oko pola tog kružnog puta od središta Zlatibora. U njemu je blizu 200 domaćinstava, u kućama 70 kategorisanih ležajeva za turiste. Okolo su šume u kojima se pomešalo listopadno i četinarsko drveće, livade, staze za šetnju, tereni za lov, stare brvnare, vodenica potočara.

U blizini ribnjak pastrmke, a koju stotinu metara od centra sela, na malom seoskom vodotoku koji zovu Gostiljska reka, slika za uživanje – vodopad visok oko 22 metra, najviši u ovom delu Srbije, kojim se rečica bučno stropoštava ka ulivu u reku Katušnicu, na kojoj ima i pogodnih mesta za kupanje, a kraj vodopada je i restoran. Odnedavno, selo ima i jednu fabriku. Opet je o vodi reč, ovog puta onoj flaširanoj. Firma „Simeks” je ovde otvorila punionicu „zlatibor vode”. Posao u fabrici, kao i na ribnjacima i u motelu u obližnjem Ljubišu (takođe „Simeksova” investicija), dobilo je stotinak radnika. Prilika je to za Gostilje i čitav kraj da se trgnu i napreduju. Da pored turizma, stoke, šljiva i malina još u nečemu imaju šansu.

– Urađeno je ovde u poslednje vreme i prilično poslova na elektromreži, vodovodima, putevima. Jeste da imamo fabriku vode, ali ima i još bezvodnih delova sela, ili su im izvorišta neuređena. Zato, pripremamo priključivanje na vodovod sa izvora Zmajevac, koji je napojio Sirogojno, pa gradnju crkve u Gostilju i niz drugih poslova. Ovih dana je počelo asfaltiranje regionalnog puta Užice – Kokin Brod na delu koji prolazi kroz naše selo, što se odavno čekalo. U poslovima imamo i podršku opštine Čajetina – kaže za „Politiku” predsednik mesne zajednice Gostilje Ljubiša Todosijević.

Odnedavno, za ovaj deo Zlatibora, prvenstveno za livade podno vrha Čigota, raspituju se i oni koji i inače kupuju placeve širom najlepše srpske planine. Po ceni od 40 do 50 evra po aru, dolaze do većih parcela, sa nadom da će i ova zabačenija područja možda nekad biti zanimljiva za masovni turizam.

Međutim, druga strana priče o Gostilju nije tako ohrabrujuća. Ovde preovlađuju staračka domaćinstva, a neoženjenih momaka ima više od trideset, kaže nam Rako Petrović, šef mesne kancelarije u selu. Četvororazrednu školu pohađaju samo dva đaka. Devojaka za udaju je malo: neke kad odu u škole ne vraćaju se u selo, druge čim se zadevojče put odvede u turistički centar Zlatibora ili u Užice. Momci ostaju na porodičnom ognjištu da se ne ugasi i – sanjaju o ženidbi.

– Malo se dece rađa. U poslednjih desetak godina u ovoj mesnoj kancelariji ubeležio sam samo četiri venčanja. Za to vreme, umire i po 15 ili 20 Gostiljaca godišnje. Selo stari i nestaje – veli Rako Petrović.

U seoskoj kafani tek poneki gost, uglavnom mlađi ljudi. „Napišite da država malo misli o selu, slabo pomaže mladima”, kaže nam 23-godišnji Miroslav Tucović, pa obrazlaže:

– Istina, otkad je „Zlatibor voda” otvorena, svaki radno sposoban dobio je priliku da se zaposli. Ali, nije samo posao važan. Valjalo bi neke sadržaje u selu osmisliti, nešto zanimljivo ponuditi da bi mladi ostali. Evo, ni vašara više nema. A znate kako kažu: kad se u selu izgubi vašar, znači da je ono umrlo.

Tako se u ovom zlatiborskom selu prepliću napredak i uzdasi. A slika ostarelih domaćinstava, neženja po kafanama, sve ređeg dečjeg plača i praznih škola, prisutna je u skoro svakom planinskom selu ovog kraja. S tim što mnoga od njih nemaju ni fabriku, ni turizam, pa ni šanse za napredak kao Gostilje.

Branko Pejović

[objavljeno: 11/05/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.