Izvor: BKTV News, 16.Avg.2012, 21:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Suljina posla: Skriveno blago Srbije
Verovali ili ne, ali u mnogim opštinama u Srbiji građani životare kao da je još uvek srednji vek. U prvom Nacionalnom izveštaju o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva bivše Cvetkovićeve vlade navodi se da regionalne nejednakosti u Srbiji su među najvećim u Evropi. To znači da od ukupno 150 opština, 46 je izuzetno nerazvijeno, od čega 40 spada u grupu devastiranih (opustošenih, prim. aut.), odnosno opština koje su ispod 50 odsto proseka nacionalnog ekonomskog razvoja. >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News <<
Nije tajna da se nerazvijene opštine nalaze na istoku i jugu Srbije. U tu kategoriju opština spadaju Bosilegrad, Bela Palanka, Knjaževac, Svrljig, Gadžin Han, Vlasotince, Babušnica, Bujanovac, Trgovište, Preševo, Medveđa, Bojnik, Lebane, Nova Varoš, Sjenica, Tutin i Prijepolje i druge.
Zakonom o regionalnom razvoju iz 2010. uspostavljena je mreža institucija odgovornih za politiku regionalnog razvoja, kao i odgovarajući strateški okvir. U martu iste godine, Vlada je usvojila program za podsticanje ravnomernog nalnog razvoja u 2010. godini, usmeren na pokretanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mesta u devastiranim područjima i u nerazvijenim opštinama, u vrednosti od 100 miliona evra. Naravno, ulagalo se i kasnije u razvoj ovih opština, ali efekti su ostali krajnje nejasni. Razlike u nivou regionalnog siromaštva mogu se ilustrovati i razlikama u nivou zarada. Primera radi, prosečna zarada u Kosjeriću u kome su one najviše, 3,4 puta je veća nego u Svrljigu, gde su najniže. Odnos broja stanovnika na jednog lekara je u 10 najslabije rangiranih opština i do 4, 5 puta nepovoljanija od nacionalnog proseka, a prekid školovanja je preko sedam puta veći u najnerazvijenijim opštinama nego u Beogradu.
A šta na sve to kaže ministar bez portfelja Sulejman Ugljanin, najodgovorniji za rešavanje ovog složenog problema, jer je šef Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja: „U Srbiji ima dosta narazvijenih opština, a baš te opštine su pravo skriveno blago u kojima se, minimalnim ulaganjima, može postići da nam zemlja sutra bude jak agro-industrijski kompleks“. Po Ugljaninovom mišljenju, što pre moramo da kod EU iskoristimo status kandidata i punim kapacitetima pristupamo tzv. predpristupnim fondovima. Strategija je jasna. Kada nema sopstvenih sredstva, onda traži pomoć od onih koji imaju. U ovom slučaju to je Evropska unija. Ali, ni to nije tako lako. Potrebno je puno znanja, truda i odgovornosti da bi se evropskim parama realizovao jedan projekat.
Predrag Prokopljević
Tweet







