Izvor: Politika, 21.Jan.2007, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Suđenje članovima "stečajne mafije"
Od 35 optuženih u pritvoru je 14 osoba, sa slobode se brani njih 18 dok je troje u bekstvu
Članovi organizovane kriminalne grupe, u javnosti poznatije kao "stečajna mafija", njih trideset dvoje, sešće u ponedeljak 22. januara na optuženičku klupu najveće sudnice Specijalnog suda u Beogradu. Ukoliko se steknu svi uslovi za otvaranje glavnog pretresa, suđenje će početi čitanjem do sada najobimnije optužnice u našem pravosuđu, koja je napisana na 181 stranici. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika <<
Proces će biti otvoren za javnost, a sudskim većem predsedavaće Dušan Vojnović. Optužnicu će zastupati zamenik specijalnog tužioca za organizovani kriminal Branislav Živković.
Od 35 optuženih, u pritvoru je 14 osoba, sa slobode se brani njih 18, dok je troje u bekstvu. Prema navodima javne tužbe, ova organizovana kriminalna grupa u ukupno 105 krivičnih dela nanela je štetu od oko 50 miliona evra poveriocima preduzeća "Rad", "Ce market", "Komel" i "Invest zavod".
Radulović u bekstvu
Kao organizatori kriminalne grupe u ovom dokumentu označeni su Goran Kljajević, bivši predsednik Trgovinskog suda u Beogradu, advokat Nemanja Jolović, Sekula Pjevčević, direktor Kreditno-eksportne banke, i odbegli Slobodan Radulović, bivši direktor "Ce-marketa". Delinka Đurđević, sudija Trgovinskog suda, Milinko Brašnjović, direktor "Eko produkta" i Jelica Živković, direktor Poštanske štedionice, navedeni su kao članovi kriminalne grupe.
Kljajeviću se na teret stavlja pet krivičnih dela zloupotrebe službenog položaja i jedno takozvano produženo krivično delo zloupotrebe službenog položaja. Optužen je i za kršenje zakona od strane sudije kao i za produženo krivično delo primanja mita.
Jolović, Pjevčević, Radulović, Brašnjović i advokat Jasmina Kojić-Pavlović terete se za produženo krivično delo davanja mita.
Pored njih optuženi su i: Dejan Ivezić, Nevena Petrović-Gulevski, Aleksandar Kuzmanski, Milan Nestorović, Đorđe Kolašinac, Mirjana Pešić, Olivera Slavković, Milan Rakočević, Ljiljana Vujošević, Milorad Maksimović, Ljubiša Vuković, Vučelja Bajić, Milisav Filipović, Srboljub Spasić, Mladen Stojčić, Slobodan Radosavljević, Boško Sekulić, Miodrag Petrović, Svetlana Pantović-Brašnjović, Miljko Živojinović, Zoran Jovanović, Dejan Savović, Dragica Knežević, Miroslav Despotović, Radisav Jocović, Milivoje Marković i Ljubiša Mitić.
Njima se pripisuju zloupotrebe službenog položaja u pomaganju ili podstrekavanju, primanje mita, podstrekavanje sudija na kršenje zakona i odavanje službene tajne. Specijalno tužilaštvo tvrdi da je "stečajna mafija" formirana početkom 2003. godine i da je "poslovala" do 12. aprila prošle godine kada je policija počela da hapsi i pritvara organizatore i njene članove. Organizovanju "stečajne mafije", prema navodima optužnice, prethodila su uspostavljanja bliskih prijateljskih i kumovskih veza između organizatora i članova kriminalne grupe.
Ova grupa je, prema optužnici, "planirala i obavljala delatnost u međunarodnim razmerama". Zadaci i uloge su unapred utvrđivani. Koristili su "privredne i poslovne strukture i uticaj na sudsku vlast" da bi brojnim krivičnim delima stekli nezakonitu novčanu dobit i podelili je između sebe.
Pljačka društvenih preduzeća
U detaljnom opisivanju krivičnog dela zločinačko udruživanje u optužnici se navodi da je Kljajević kao organizator grupe koristio svoju funkciju predsednika Trgovinskog suda u Beogradu da "donosi nezakonita rešenja" i da utiče na sudiju ovog suda Delinku Đurđević da nezakonito postupa. Đurđevićeva je, podsetimo, bila predsednik stečajnog veća u stečajnim postupcima preduzeća "Beko", Građevinskog preduzeća "Rad", "Ineks intereksport", "Komel", "Invest zavod", "Beogradski eskontni centar"...
Cilj "stečajne mafije" je prema optužnici bio da imovinu određenih društvenih preduzeća, koja su u stečajnom postupku pred Trgovinskim sudom u Beogradu, po bagatelnoj ceni kupe privatna preduzeća u kojima su stvarni ili fiktivni vlasnici bili članovi organizovane kriminalne grupe. U ovom dokumentu je navedeno i to da su se članovi takozvane stečajne mafije bavili i oročavanjem stečajnih depozita kod banaka po nepovoljnim kamatnim stopama, da bi od istih banaka kredite po znatno povoljnim uslovima dobila preduzeća koja su bila pod kontrolom organizatora i članova stečajne mafije.
[objavljeno: 21.01.2007.]
.jpg)
