Obeležena godišnjica stradanja Srba u logoru Jindrihovice

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 30.Apr.2017, 18:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Obeležena godišnjica stradanja Srba u logoru Jindrihovice

Godišnjica stradanja u logoru Jindrihovice u Češkoj Republici u Prvom svetskom ratu, gde leži 7.100 Srba i 189 Rusa, obeležena je danas odavanjem počasti i polaganjem venaca u mauzoleju -spomen kosturnici stradalim Srbima.

Državna delegacija Srbije odala je počast stradalim Srbima u Jindrihovicama, mestu gde je u Prvom svetskom ratu bio najveći logor, ne samo u Češkoj, već na teritoriji cele Austro-Ugarske, kroz koji je od 1914. do 1918. prošlo više od 40.000 ljudi.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << />
Čuvar kosturnice Dejan Ranđelović iz Zaječara, koji živi u obližnjem mestu Karlovim Varima, već 27 godina brine o tom mestu i napominje da je u Jindrihovicama stradalo 7.100 Srba, dok na Zejtinliku u Grčkoj leži oko 5.000 srpskih duša.

Najviše je u logoru bilo Srba, pored Rusa i Italijana, kaže Ranđelović, navodi da je svakog dana umiralo oko 40 ljudi, a ističe da su jedino među Srbima bili i civili, te da je najstariji civil koji je stradao na tom mestu pravoslavni sveštenik od 92 godine, a najmlađi -njegov unuk od osam godina.

Ima podataka, objašnjava Ranđelović, da je u logoru bilo i žena i kaže da je u Jindrihovicama umrlo oko 2.500 ljudi, a da su ostali donešeni sa manjih grobalja i manjih logora sa teritorije zapadne i istočne Češke.

Pored Srba, koji su najviše stradali, u tom logoru smrt je našlo i 1.300 Italijana i oko 230 Rusa, a kako je naveo, zarobljenici su najviše umirali od iscrpljenosti, gladi, bolesti, pegavog tifusa i tuberkuloze i zimi od smrzavanja.

"Logor u Jindrihovicama, i uopšte logori u Prvom svetskom ratu, nisu bili oni klasični logori kakve znamo iz filmova, iz Drugog svetskog rata u nacističkoj Nemačkoj. Nije bilo gasnih komora, ali je stradanja ipak bilo", kaže čuvar spomen kosturnice.

Ranđelović objašnjava da su tu za vreme Prvog svetskog rata bile nezapamćene zime, da nije bilo drva za ogrev i da su se zarobljenici smrzavali, da je često dolazilo do amputacija ruku, nogu.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.