Izvor: Vesti-online.com, 13.Avg.2015, 18:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Masakr na srpskim drumovima
Svake godine u toku letnjeg perioda broj saobraćajnih nesreća na putevima u Srbiji se poveća. Brza vožnja, nepažnja, nevezivanje pojasa, vožnja pod dejstvom alkohola, najčešći su uzroci saobraćajki kojih godišnje ima čak i preko 40.000. Rekordna crna godina u Srbiji bila je 2011. kada je na drumovima živote izgubilo 728 ljudi, a godinu dana kasnije 650 ljudi je smrtno stradalo.
Pijanstvo i prebrza vožnja jesu problem, ali ne i jedini. Ključ je u katastrofalno lošoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << infrastrukturi na srpskim drumovima. Decenije neulaganja i večiti radovi na krpljenju rupa su Srbiju bacili na samo dno kvaliteta infrastrukture, a prema procenama Evropske komisije od pre dve godine, u neslavnom smo društvu Albanije i Makedonije. Čak su Crna Gora i Bosna i Hercegovina odavno na surovom terenu sredili svoje puteve.
U Putevima Srbije priznaju da je stanje poražavajuće, a njihovo nedavno istraživanje je pokazalo da na srpskim drumovima postoje čak 262 "crne tačke", na kojima se često dešavaju saobraćajke sa tragičnim posledicama.
- Trebalo bi nam bar pet godina da sredimo sve puteve u Srbiji. Od novca koji zaradimo u Putevima Srbije jedan deo se izdvaja za te svrhe, ali to nije dovoljno. Na primer, u Ibarsku magistralu osam godina ništa nije ulagano.
U Komitetu za bezbednost saobraćaja kažu da su najveći problemi rupe, nedostatak signalizacije, manjak zaštitne ograde, izbledele linije, nepreglednost.
- Posebno u Istočnoj Srbiji, putevi, osim što imaju dosta rupa, budu i od lošeg asfalta, što produžava zaustavni put automobila. U Vojvodini imaju veliki problem sa blatom koje automobili nabacuju, kao i sa smenjivanjem veoma dugačkih pravaca i oštrih krivina. Na jugu Srbije takođe imamo loš asfalt, mnogo neravnina, uvala - objasnio je Milan Božović iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Sekretar za građevinarstvo u Privrednoj komori Srbije Goran Rodić kaže da se putevi održavaju nestručno, često bez adekvatne kontrole radova.
Svaki treći bolnički dan u Srbiji posledica je saobraćajnih nesreća, a 50 odsto prijava u pravosuđu otpada na tu vrstu nesreća. Društveni troškovi su ogromni samo zato što postoje saobraćajne nesreće koje nismo sprečili, a mogli smo, ocenili su stručnjaci Saobraćajnog fakulteta u Beogradu. Prema toj studiji građani Srbije su skoro četiri puta više u opasnosti nego građani Švedske kad je reč o stradanju u saobraćaju.
- Dovoljno je da neko ukrade samo jedan centimetar asfalta, pa da put brzo propadne. Onda imate situaciju da vam se na istim mestima pojavljuju rupe, a problem je što mnoge privatne firme koje održavaju puteve zanima samo novac i da što brže završe. Rešenje je da se već kod pripreme uključe validne firme sa opremom i državni organi koji mogu da utiču na brzinu gradnje, licenciranje i kontrolu - objašnjava Rodić.
Na drumu smrti, kako mnogi nazivaju Ibarsku magistralu, a posebno oni kojima su ovde izginuli najmiliji, posebno je kritična deonica kod čačanskog sela Prislonica.
Izmenama Zakona o bezbednosti u saobraćaju u Srbiji, precizirani su slučajevi kada su putari odgovorni za saobraćajnu nesreću.
- Kada vozač naiđe na otvoren šaht i naglo skrene i sudari se s drugim vozilom, on će biti okrivljen, a ne putar - rekao je Milan Vujanić, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, i dodao da je to moralo da se promeni i da donedavno ni policija nije podnosila prijave protiv putarskih preduzeća niti su se ona smatrala obaveznim da nešto preduzmu.
- Dosta naših komšija je ovde stradalo. Tu je veliki pravac, pa se valjda vozači opuste i dodaju gas. Najteže je bilo pre nekoliko godina kada su stradale dve devojke, jedna od njih je bila trudna, i trebalo je za nekoliko dana da pravi svadbu - priča Duško Vasović, žitelj Prislonice.
Na Ibarskoj magistrali "crne tačke" počinju već na izlazu iz Beograda, kod Orlovače i u naseljima Meljak i Stepojevac. Jedna od najrizičnijih deonica je i kod Ljiga, gde je zbog čestih nesreća policija bila prinuđena da uvede stalne kontrole.
Nastavak na Vesti-online.com...




