Izvor: Politika, 14.Feb.2011, 23:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Italijani istražuju privatizaciju „Novosti”
Povodom prijava Saveta za borbu protiv korupcije Specijalno tužilaštvo od italijanskih kolega zatražilo informacije na čiji je račun i po kom osnovu uplaćeno pola miliona evra, ali i o „krajnjem odredištu” novca
Italijanski istražni organi trebalo bi uskoro srpskom Tužilaštvu za organizovani kriminal da dostave informacije na čiji račun i po kom osnovu je uplaćeno pola miliona evra tokom privatizacije „Večernjih novosti”, saznaje „Politika”. Putem međunarodne >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << pravne pomoći, Specijalno tužilaštvo je od italijanskih kolega zatražilo i informacije o „krajnjem odredištu” pomenutog novca.
– Informacije su zatražene u okviru pretkrivičnog postupka koji se sprovodi povodom privatizacije „Večernjih novosti”, a na osnovu dokumentacije koju je tužilaštvu dostavio Stanko Subotić. Naime, posle „češljanja” te dokumentacije, tužilaštvo je odlučilo da od italijanskih kolega zatraži određene informacije kako bi se utvrdila potpuna istina u vezi sa privatizacijom ove kompanije – otkriva „Politikin” sagovornik koji je želeo da ostane anoniman.
Stanko Subotić, optužen za šverc duvana, dostavio je krajem maja prošle godine, Tužilaštvu za organizovani kriminal pisanu izjavu o privatizaciji dnevnog lista „Večernje novosti”. U izjavi, koja je dostavljena i medijima, Subotić navodi da je tokom 2002. godine napravio poslovnu saradnju sa nemačkim medijskim koncernom „Vac”, čiji je glavni predmet bila kupovina „Večernjih novosti”. Tokom jeseni 2002. godine obavešten je da je sa „Vacom” stupio u kontakt Manojlo Vukotić, pa sa njim zakazuje sastanak u Parizu, 8. novembra 2002. godine.
Vukotić je, naveo je Subotić u izjavi, na sastanak sa njim došao u Pariz sa svojom kćerkom i dopisnikom „Novosti” iz Pariza Goranom Čvorovićem.
– Vukotić je rekao da nikako ne sme da se dozvoli da se „Novosti” prodaju, posebno ne strancima, jer će se tako izgubiti najuticajniji dnevni list koji promoviše narodnjačku politiku Vojislava Koštunice, i to će biti velika opasnost za gubitak vlasti – piše u Subotićevoj izjavi.
– Kad je došlo do dogovora između Koštuničine vlade i nas oko privatizacije morali smo da prihvatimo njihove uslove da akcije kupimo preko posrednika, a ne direktno na berzi. Morali smo da potpišemo ugovor sa Bekom i Miškovićem kao preprodavcima, jer je trebalo da zamaskiraju naše prisustvo, a i da omoguće da se razlika u ceni podeli sa političarima.
Vukotić je, tvrdi Subotić, posle dogovora sa Dejanom Mihajlovim i Aleksandrom Nikitovićem, 14. jula 2006. godine najavio izlazak akcija „Novosti” na berzu. Akcije malih akcionara su prodate 29. avgusta 2006. godine po ceni od 3.200 evra, iako se znalo da će cena na kraju dostići 4.150 evra, jer je tako bilo dogovoreno.
– Njegovo javno najavljivanje da će akcije biti prodate Beku i Miškoviću, tri meseca pre izlaska na berzu, jasno dokazuje da je sve urađeno uz dogovor sa vladom i svim institucijama vlasti – zaključuje Subotić.
R. H.
----------------------------------------------
I „Luka Beograd” na proveri
Više tužilaštvo u Beogradu podnelo je u junu prošle godine policiji zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja i informacija povodom krivične prijave Saveta za borbu protiv korupcije zbog privatizacije „Luke Beograd”. S obzirom na to da je u toku pretkrivični postupak, detalji dosadašnjih provera su – tajni.
Krivičnom prijavom Saveta za borbu protiv korupcije za zloupotrebu službenog položaja sumnjiče se Predrag Bubalo, Milan Beko, Milko Štimac, Dejan Malinić, Đorđe Jovanović, Dušan Bajec, Miodrag Đorđević, Goran Mrđa, Aleksandar Gračanac, Vladeta Čolić, Vladeta Blagojević, Mirko Vasiljević, Dušan Kosovac, Danijel Cvjetičanin, Đorđe Mihovilović, Zorica Kostić-Jovanovski i Miroslava Drobac.
objavljeno: 15.02.2011.
Italijani istražuju privatizaciju Novosti
Izvor: SEEbiz.eu, 15.Feb.2011, 12:21
BEOGRAD - Povodom prijava Saveta za borbu protiv korupcije Specijalno tužilaštvo od italijanskih kolega zatražilo informacije na čiji je račun i po kom osnovu uplaćeno pola miliona evra, ali i o „krajnjem odredištu” novca.








