Izvor: Blic, 01.Avg.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Građani ne pomažu u gašenju požara

Građani Srbije nisu mnogo pomagali vojsci i policiji prilikom gašenja požara po Srbiji. Osim slabe volje, jedan od razloga je i zastareli zakon iz 1977. godine, prema kojem ne postoji jedinstvena institucija koja bi ih organizovala.

Tokom proteklih velikih požara građani Srbije nisu bili dovoljno aktivni u pomaganju policiji i vojsci, iako su požari bili takvi da je često zbog nepristupačnosti terena ljudski faktor najvažniji.

- Slično je bilo i kod prošlogodišnjih >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << poplava kada nismo mogli da nađemo dobrovoljce da pune džakove koje smo stavljali na nasipe - kaže za „Blic" Predrag Marić, načelnik Sektora za zaštitu i spasavanje pri MUP-u.

Iako postojeći zakon obavezuje da civili moraju da preduzmu mere zaštite i bez poziva nadležnih organa, Marić smatra da je za veće angažovanje građana u ovakvim situacijama presudan i uticaj organa lokalne samouprave koji mogu da apeluju na stanovništvo da pomogne na terenu.

Međutim, najveći problem je to što je aktuelni Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda napravljen još 1977. godine i potpuno je neprilagođen sadašnjem vremenu.

„Radni ljudi i građani, osnovne i druge organizacije udruženog rada, mesne zajednice i druge samoupravne organizacije i zajednice, društvenopolitičke zajednice i međuopštinske regionalne zajednice imaju pravo na zaštitu od elementarnih nepogoda i dužni su da preduzimaju propisane mere zaštite", glasi jedan od članova zakona u kojem se čak i „društvenopolitičke organizacije, na čelu sa Savezom komunista", obavezuju na delovanje.

Zakon, između ostalog, propisuje da u „obavezi u zaštiti od elementarnih nepogoda podležu svi radni ljudi i građani Socijalističke Republike Srbije koji su navršili 16 godina života. U ovoj zaštiti mogu da učestvuju i radni ljudi i građani mlađi od 16 godina života u izvršavanju zadataka koje odredi organ koji rukovodi zaštitom".

Takođe, zakon obavezuje vlasnika stana, poslovnog ili stambenog objekta da primi evakuisano stanovništvo na naredbu organa opštine. U suprotnom, „opštinski organ može u te zgrade i prostorije i bez odobrenja korisnika, odnosno sopstvenika da izvrši privremeni smeštaj stanovništva i materijalnih dobara sa ugroženog područja" i to na tri meseca ili šest meseci, u zavisnosti kako organ proceni.

- Civili imaju obavezu da učestvuju u vanrednim akcijama, ali takvu obavezu ne možete više da uskladite po principu „mi smo jedna armija". Prvo se sve mora urediti zakonom, a onda bi trebalo da takav civilni pristup zaživi u praksi - objašnjava Marić. Zbog toga je Sektor za zaštitu i spasavanje u septembru prošle godine uradio novi nacrt zakona, ali je on povučen iz skupštinske procedure u maju ove godine.

- Manjkavost je bila i finansijski segment, jer nije bilo precizirano kako će se ta služba finansirati. Za dva meseca najkasnije bi trebalo da se zakon opet vrati u Skupštinu - rekao je Marić.

Inače, u evropskim zemljama ovaj problem rešen je na različite načine. Tako u Francuskoj civili dobijaju platu od sedam evra po satu za dobrovoljno učešće u gašenje, dok se u nekim drugim zemljama daju druge vrste beneficija, kao što je smanjenje poreza. Međutim, postoje zemlje slične susednoj Austriji, gde postoji tradicija pomaganja u vanrednim situacijama i gde su novčane naknade simbolične ili ih nema.

Požari u poslednjih 10 dana u Srbiji

Stara planina - lokaliteti Zavojskog jezera, Vidliča, sela Rosamača i Slavinja, kao i u rejonu Bele Palanke. Izgorelo oko 300 hektara šume.

nPančevo - Deliblatska peščara - zahvaćeno oko 450 hektara borove šume.

Područje Svrljiških planina - izgorelo oko 300 hektara šume.

Područje Leskovca, sela Međa, Donje i Gornje Brijanje i okolina sela Dušanovo i Kutleš.

Bor, region Negotina-Jabukovac - požar izbio na velikom potezu u frontu od 10 kilometara.

Zaječar, Rtanj i Sokobanja - požar zahvatio oko 200 hektara pretežno niskog rastinja.

Priboj, kanjon reke Uvac - izgorelo oko 10 hektara šume.

Kragujevac i okolina Aranđelovca na obroncima Bukulje - zahvaćeno oko 100 hektara mešovite šume.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.