Ako ne pobedimo korupciju, ona će „pojesti” Srbiju

Izvor: Politika, 27.Dec.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ako ne pobedimo korupciju, ona će „pojesti” Srbiju

O slučajevima Dade Vujasinović, Dragana Džajića, pogibije gardista, Svetlane Ražnatović, Miladina Kovačevića..., ali i o susretu sa Mlađanom Dinkićem, priča Slobodan Radovanović, republički javni tužilac

Okružno javno tužilaštvo u Beogradu uskoro će imati jasan stav u vezi sa smrću novinarke Radislave – Dade Vujasinović. Ako se utvrdi da tajne službe imaju bilo kakve veze s ovim slučajem, neću imati zadrške da to i javno saopštim, kao što to nisam >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << krio ni u slučaju njenog kolege Slavka Ćuruvije, otkriva za „Politiku” u Razgovoru nedelje republički javni tužilac Slobodan Radovanović. Osim „slučaja Vujasinović”, državni tužilac otvoreno za naš list govori o postupcima koji izazivaju posebnu pažnju javnosti: pogibiji dvojice gardista u objektu posebne namene „Karaš” u kasarni na Topčideru, poseti ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića zbog napisa dnevnih novina, o postupku koji je pokrenut protiv fudbalske legende Dragana Džajića, o utiscima da je u slučaju Miladina Kovačevića na njega vršen pritisak, smeni tužilaca zbog nesavesnog i nestručnog rada...

Krivično vanraspravno veće Okružnog suda u Beogradu odbilo je sve istražne radnje koje ste predložili u cilju rasvetljavanja smrti novinarke Radislave – Dade Vujasinović. Šta dalje?

–Nisu odbijeni svi predlozi. Tužilaštvo je predložilo usaglašavanje veštačenja i davanje jedinstvenog mišljenja balističkih stručnjaka i stručnjaka Zavoda za sudsku medicinu u Novom Sadu i sud je to odbio. Predmet formiran posle smrti Dade Vujasinović ima potpuno isti tretman kao i pre 14 godina kada je nastradala. Znači, nije arhiviran. Razumem nezadovoljstvo njene porodice i vas, njenih kolega novinara da se dođe do istine. Sigurno ćemo uraditi sve što je do nas da sve dileme u vezi s ovim događajem budu rešene. Pojavljivale su se razne priče u vezi s njim, poput one da su u slučaj upletene tajne službe. Ako se utvrdi da je tako, javno ćemo to reći. Nismo imali zadrške da to kažemo ni u slučaju Slavka Ćuruvije kada su za to postojale indicije. Mogu samo da najavim da će tužilaštvo uskoro imati jasan stav o ovom slučaju i da će s njim izaći u javnost. Znam da će nas posle toga neki kuditi, a neki hvaliti.

Nije li, najblaže rečeno, čudno da otac nastradale novinarke u sklopu istražnih radnji prvi put bude saslušan gotovo deceniju i po od događaja?

–Ne mogu da snosim odgovornost za postupke svojih kolega. Da sam se pitao, možda bih neke stvari drugačije uradio. Kod ovakvih slučajeva, vreme je jedan od najbitnijih faktora. Dokazi, na primer barutne čestice, protokom vremena gube svoja svojstva. I ostali tragovi menjaju svoje osobine. Nadam se da ćemo, uzimajući ovo u obzir, ipak imati dovoljno dokaza da utvrdimo istinu.

Tužilaštvu se zamera što je predložilo određene istražne radnje i u slučaju pogibije Dragana Jakovljevića i Dražena Milovanovića u topčiderskoj kasarni i tako ga „razvodnilo”. Šta se dešava u ovom predmetu?

–Ono što mora da se zna kada je reč o ovom slučaju, to je činjenica da tužilaštvo smatra da su u pitanju sumnjive smrti. Da mislimo da je u pitanju ubistvo i samoubistvo odavno bismo arhivirali predmet. Zatražili smo da svedoci koji su već saslušavani dopune svoje iskaze, ali i da se saslušaju neka lica koja do sada nisu svedočila pred istražnim sudijom. U ovom slučaju imamo problem sa veštačenjima koja su dijametralno različita. Posle takvih nalaza veštaka ne možete očekivati od tužioca da decidirano kaže da je u pitanju treća osoba. Mislim da ovde nije sporno što smo zatražili saslušanje svedoka, nego vreme za koje će sud to moći da uradi. Nadam se da će novo ispitivanje svedoka rešiti mnoge nedoumice u vezi s ovim slučajem. Želimo to da raščistimo do kraja. Dugujemo to, najpre, porodicama nastradalih gardista, a potom i svim građanima Srbije.

Niste želeli da izlazite u javnost s informacijom da je ministar Dinkić tražio da se sastane s Vama i tom prilikom Vam predočio napise koje je okarakterisao kao napad na njega. Zbog čega niste hteli to da otkrijete javnosti? Štitite li nekoga?

–Ne štitimo nikoga. Ministar mi se obratio izuzetno korektno. Rekao mi je da smatra da mu je ugrožena bezbednost, budući da se o njemu u jednom dnevnom listu stalno iznose ružne stvari. Bio je otvoren i rekao da želi bez straha da ode s prijateljima u kafanu ili sa suprugom na ručak, koncert....

Pitao me je da li treba da strepi hoće mu li neko prići ili mu uraditi nešto loše zbog svih tih napisa u medijima. Oseća se ugroženim i potpuno je u pravu. Na kraju razgovora mi je rekao: „Ako sam zaista takav kako pišu novine, preduzmite nešto protiv mene, ko boga vas molim”. Inače, niko mi se drugi od političara nije obraćao za nešto slično. Ja sam reagovao kada sam dobio informaciju da je Beograd osvanuo izlepljen plakatima na kojima su bili predsednik Tadić i potpredsednik Đelić. Ako ne reagujem u ovakvim slučajevima, kada smatram da im je ugrožena bezbednost, ne treba ni da radim ovaj posao.

Znate li da će predsednik Tadić i potpredsednik Đelić biti pozvani kao svedoci u postupku koji se vodi protiv okrivljenih za lepljenje plakata?

–Ne znam za to. Priznajte da je van pameti zvati predsednika i potpredsednika i pitati ih da li su se u tom trenutku osećali ugroženo.

Stekao se utisak da je Tužilaštvo čekalo podnošenje nove krivične prijave da bi se na taj način odložilo podizanje optužnice protiv Dragana Džajića.

– Raspolažemo dokazima koji potvrđuju da je u ovom slučaju pribavljena korist od nekoliko miliona evra. Svaka čast Džajiću na sportskim zaslugama, ali se ovde radi o vrlo ozbiljnim krivičnim delima i vrlo ozbiljnim dokazima. To je moj definitivni zaključak, ma šta god neko pričao. Ne igramo se ovakvim stvarima i ne bismo „ušli” u ove priče tek tako. Radimo na još nekim slučajevima, ali ne želim da kažem da li je reč o Draganu Džajiću ili neki drugim fudbalskim radnicima.

Tužilaštvo je zatražilo da se, posredstvom Međunarodne pravne pomoći, pribavi dokumentacija i u slučaju Svetlane Ražnatović. Znači li to da će istraga protiv nje zbog toga trajati još dugo?

–Svestan sam da će to odužiti postupak, s obzirom na to da dostavljanje traženih informacija putem Međunarodnepravne pomoći traje dugo i postupci se bespotrebno odugovlače. Srbija, recimo, nije u sistemu Evropske unije i to je jedan od razloga što izuzetno teško dolazimo do informacija iz inostranstva. Kada jednog dana situacija bude drugačija, sve će ići mnogo lakše. Za sada moramo da prolazimo kroz jedan težak i komplikovan postupak. Postoje slučajevi kada na sastancima možemo da uputimo pismeni zahtev nekim stranim institucijama i oni nam tada izađu u susret. To, međutim, nije trajno rešenje.

Zbog svih „nuzpojava” pažnju javnosti izaziva hapšenje i pokretanje postupka protiv Miladina Kovačevića. Da li je na Vas neko vršio pritisak da to uradite?

–Niko na mene nije vršio pritisak. Nikada to ne bih dozvolio. A, da sada ja vas nešto pitam. Kako ja kao čovek mogu da budem hladnokrvan na ono što je Kovačević uradio u Americi? Naš zakon je jasan. Kada imate počinioca krivičnog dela na vašoj teritoriji i ako je to delo kažnjivo po domaćem zakonodavstvu, vi morate da pokrenete postupak. Imamo celokupnu dokumentaciju, optužbe su vrlo ozbiljne. Ne znam kako bih doživeo sebe kao tužioca da pustim čoveka da slobodno šeta i igra košarku a da znam šta je uradio u Americi.

Tužilaštva širom Srbije su, otkada ste na čelu Republičkog javnog tužilaštva, potresale mnoge smene, a neki od tužilaca su i procesuirani. Kako stati na put nesavesnim tužiocu koji, poput onog u Subotici, na suđenje dođe bos?

–To apsolutno mora da se kazni. Taj tužilac je u međuvremenu razrešen i udaljen iz tužilačke organizacije i zato ne bih želeo da se vraćam na tu priču. Jedan od razloga za razrešenje nekog tužioca je pokretanje krivičnog postupka protiv njega. Onaj ko napravi krivično delo mora za to da odgovara. Nijedan tužilac nema imunitet od krivičnog gonjenja. Jedina „povlastica” tužioca je ta što pritvor ne može da mu bude određen bez odluke skupštine. Svakako da, mimo ovih, ima stvari koje su nespojive sa tužilačkom funkcijom. Na primer, kada tužilac krši zakon da bi nekome omogućio nekakvu korist ili povlasticu. To je ono što je u vezi s primanjem mita ili nekim drugim pogodnostima. Ono što je na bilo koji način u vezi s korupcijom ne sme da se toleriše. Mislim da ćemo, ako se obračunamo sa svim nepravilnostima u našim redovima, znatno ojačati tužilačku organizaciju. Moramo da budemo radikalni i obračunamo se sa korupcijom, inače će ona „pojesti” Srbiju.

Kako stati na put nestručnom i nesavesnom radu tužilaca?

–Početkom svake godine se obavlja kontrola rada tužilaca. Tako će biti i naredne. Imamo i vanredne kontrole. Nekada se potreba za kontrolom javi sama po sebi, a nekada zbog pritužbi. Ne bih da zvuči pretenciozno, ali moram da priznam da sam mnogo zadovoljniji trenutnim stanjem nego stanjem koje sam zatekao kada sam došao na čelo Republičkog tužilaštva. Ima nekoliko osnovnih razloga za ovakvo moje mišljenje. Uveli smo vertikalnu kontrolu rada. Imamo sistem da meni odgovaraju svi okružni tužioci u Srbiji, a njima opštinski. Predmeti u kojima ima koruptivnih elemenata više nisu prepušteni područnim tužiocima. Tačnije, oni ne mogu da donesu neku odluku a da za nju niko ne zna. Preko odeljenja u Republičkom tužilaštvu, područni tužioci nas obaveštavaju o ovakvim predmetima i odlukama donetim s njima u vezi. Kada sam došao u Republičko tužilaštvo, uspešne saradnje sa policijom nije bilo. I to smo popravili. Tužilac, koliko god bio talentovan, savestan i vredan ne može da obavlja svoj posao bez asistencije policije.

U skupštini je pre nekoliko dana usvojen Zakon o javnom tužilaštvu. Najznačajnije novine su odredbe o vrednovanju rada tužilaca i njihovoj disciplinskoj odgovornosti. Šta će se time postići?

–Lični list tužioca vodiće Državno veće tužilaca. Parametri će biti jasni, dostupni i javni. Imaćemo tačne kriterijume za uspešnost rada, kvalitet, savesnost u radu. Etički kodeks, koji će biti donet, jasno će navoditi šta je to savesno postupanje, a šta ugled u sredini koji tužilac mora da uživa. Ovim će se poboljšati kontrola rada tužilaca. Tužioci će, na neki način, imati viši stepen odgovornosti, a biće uspostavljen i njihov pravilan izbor i sistem, eventualnog, kažnjavanja.

Vaša inicijativa koju ste pokrenuli u februaru prošle godine za oduzimanje imovine gde se teret prebacuje na osumnjičene sada je pretočen u zakon. Smatrate li to svojim uspehom?

–Veoma sam želeo da Srbija ima ovaj zakon. Sa njegovom primenom počeće se 1. marta 2009. godine. Počele su razne edukacije tužilaca na ovu temu. Sastavljena je ekipa od sudija Vrhovnog suda, predstavnika Republičkog tužilaštva, mislim da će biti nekog iz policije koji će se baviti ovim poslom. Pripreme su izvršene i u MUP-u gde treba da bude formirana posebna jedinica koja će se baviti otkrivanjem i utvrđivanjem imovine proistekle iz krivičnog dela i geneze njenog nastanka i, eventualnog, prebacivanja s osumnjičenog na treća lica. Sada svi treba da se udružimo – Ministarstvo pravde i finansija, sudije, tužioci, kako bi ovaj zakon što pre počeo da se primenjuje. Sigurno je da će zakon vremenom morati da se oblikuje, ali je u ovom trenutku najbitnije da ga imamo.

-----------------------------------------------------------

Prebacivanje loptice

Očito je da postoje izvesne nesuglasice na relaciji tužilaštvo–sud. Vi upućujete zamerke sudu, a sud krivicu svaljuje na tužilaštvo. O čemu se zapravo radi?

–Ne upućujemo mi sudu zamerke. Mi od njega tražimo samo da u što kraćem roku i što kvalitetnije sprovedu radnje po zakonu. Imamo zamerke na rad suda koje se, pre svega, odnose na blagu kaznenu politiku. Koliko mi je poznato, a i to je zamerka, Okružni sud u Beogradu, u poslednjih godinu dana, nije izrekao nijednu presudu u vezi s krivičnim delom zloupotrebe službenog položaja. Na nivou Srbije, taj broj je tek desetak. Moje mišljenje je da treba napraviti prioritete i postupati u skladu s njima. Na primer, utvrditi šta predstavlja najveću pretnju Srbiji i u skladu s tim postupati brže i strože.

Miroslava Derikonjić

[objavljeno: 28/12/2008]

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Tužilac: Ništa nećemo kriti

Izvor: B92, 28.Dec.2008, 03:37

Beograd -- Republički tužilac Slobodan Radovanović je najavio da će tužilaštvo u Beogradu uskoro imati jasan stav u vezi sa smrću novinarke Dade Vujasinović... "Ako se utvrdi da tajne službe imaju bilo kakve veze s ovim slučajem, neću imati zadrške da to i javno saopštim, kao što to nisam...

Nastavak na B92...

Tužilac: Bez tajni o smrti Dade Vujasinović

Izvor: Mondo, 28.Dec.2008

Vršilac dužnosti republičkog javnog tužioca Slobodan Radovanović najavio je da će Okružno javno tužilaštvo u Beogradu uskoro imati jasan stav o smrti Radislave Dade Vujasinović i da će, ukoliko se utvrdi da su u slučaj upletene tajne službe, to i objaviti.

Nastavak na Mondo...

Bespoštedna borba protiv korupcije

Izvor: RTS, 28.Dec.2008

Republički javni tužilac Slobodan Radovanović najavljuje radikalan obračun sa korpupcijom. Tužilaštvo neće štedeti ni tajne službe ukoliko su umešane u kriminal. Nastavak istrage o ubistvu gardista. Nije bilo pritisaka u "slučaju Kovačević"...Povodom hapšenja i pokretanja postupka protiv...

Nastavak na RTS...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.