Čvrsta autonomija za sever Kosova

Izvor: RTS, 14.Jul.2010, 16:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Čvrsta autonomija" za sever Kosova

Pitanje severa Kosova moglo bi da bude rešeno izborom "čvrste autonomije", izjavio francuski ambasador u Prištini Žan-Fransoa Fito. Francuska i uticajne zapadne zemlje ne žele podelu ili neki drugi poseban status Kosova, ističe ambasador.

Nije isključena mogućnost da pitanje severa Kosova bude rešeno izborom "čvrste autonomije", za šta sluha ima i kosovski premijer Hašim Tači, izjavio je francuski ambasador u Prištini Žan-Fransoa Fito.

"Treba diskutovati >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << o svim odnosima između dve zemlje, srpskom prisustvu na Kosovu, zaštiti Srba kao i severu Kosova preko reke Ibar. Treba da vidimo o kakvoj vrsti autonomije je reč", rekao je ambasador Fito, u intervjuu prištinskom listu Zeri.

Moguće je i bilo bi poželjno ono što je najavio premijer Tači, a verujem da iza njega stoje građani Kosova - to je spremnost da se sa Srbijom razgovara, smatra Fito.

"Ukoliko Srbija prihvati ovu vrstu dijaloga, imaćemo Kosovo sa svim postojećim granicama, imaćemo jednu kulturnu i ekonomsku autonomiju severa, ali ne i otcepljenje", rekao je francuski ambasador.

Francuska i ostale uticajne zapadne zemlje ne žele podelu ili neki drugi poseban status pomoću kojeg Kosovo ne bi bilo Kosovo. Situacija na severu Kosova je pitanje broj jedan o kojem se razgovora u poslednje vreme, ističe francuski ambasador i upozorava da Srbija ne insistira samo na razgovorima o statusu.

"Postoje mnogi primeri u Evropi da postoje snažne autonomije, samo zbog stabilnosti. Mislim da treba da krenemo od tog osnova", rekao je Žan-Fransoa Fito.

Moguće rešenje

Rešenje problema na severu Kosova, za koje se zalažu evropske diplomate, omogućio bi Srbima neku vrstu specijalnog statusa, slično rešenjima u Južnom Tirolu i Severnoj Irskoj, ali bez otvaranja pregovora o statusu ili podeli Kosova.

Srbi na severu Kosova uživali bi široku autonomiju, veću od one predviđene planom Martija Ahtisarija, a garanti te autonomije bili bi Priština i Beograd, pisao je nedavno EU Observer.

Srbija ne bi bila obavezna da prizna nezavisnost Kosova, ali bi morala zauzeti stav prema učešću Prištine u regionalnim organizacijama. Za uzvrat, Srbiji bi bio ponuđen olakšan put ka članstvu u EU.

Nemačka, Francuska i Velika Britanija upozorile su Srbiju da ponovno pokretanje pregovora o statusu Kosova neće naići na dobrodošlicu.

"Srpska strana je odbacila ovaj predlog i odlučila da napiše svoj nacrt rezolucije, koji će, u septembru, biti predstavljen pred Generalnom skupštinom UN", naveo je EU Observer.

Međutim, ako Srbija u UN ne bude lobirala protiv članica Unije koje su priznale Kosovo i bude izbegavala zapaljive kampanje, i ukoliko ton rezolucije bude prihvatljiv članicama EU, London, Pariz i Berlin spremni su da, u oktobru, pokrenu proceduru kandidature Srbije za članstvo u EU.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.