Izvor: Danas, 13.Jun.2016, 12:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Rasprave o sindromu Jasenovac
Broj žrtava neizbježiva je tema u gotovo svakoj temeljitijoj raspravi o sindromu Jasenovac.
Često je kroz maksimalizaciju ili minimalizaciju tih brojki prepoznatljiva strana s koje dotični autor u svojim procjenama pristupa. Ni moj otac ni ja ne možemo, pa i ne želimo, poricati svoj osobni emocionalni pristup tim temama, ali kad se radi o brojevima žrtava, uvijek smo se trudili, pa mislim i uspijevali, pristupati smireno i racionalno, suzdržljivo i hladno, kao što su hladne >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << matematika i ogoljena statistika. U mnogim svojim radovima često smo diskutirali o broju žrtava jasenovačkog logora, ali očev tekst u ovoj knjizi tom se temom bavi samo marginalno. Stoga smo zaključili da je ovdje, pri kraju knjige, neophodan još jedan rezime: utvrđivanje rezultata do kojih su o broju jasenovačkih žrtava stigla dosadašnja relevantna istraživanja.
Partizanska je propaganda potkraj rata, kako bi potakla svoje borce da se što žešće udari po neprijatelju - preuveličavala ionako teške zločine nacista, fašista i njihovih domaćih suradnika. Tako je u lipnju 1944. u izdanju Vjesnika Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Hrvatske objavljena knjižica Dokumenti ustaškog terora. Koncentracioni logori, u kojoj je navedeno da je u logorima NDH umoreno do 800.000 osoba. Josip Broz Tito je u govorima potkraj svibnja 1945. u Zagrebu i Ljubljani ustvrdio kako je u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu izginulo 1,700.000 osoba. Istu je brojku - zapravo, uvećanu za 6.000 (dakle, 1,706.000) sljedeće godine prijavila Jugoslavija Međunarodnoj reparacijskoj komisiji u Parizu.
Pod utjecajem tih preuveličanih brojki Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske je 1946. u izvještaju naslovljenom Zločini u logoru Jasenovac zaključila kako je u logoru Jasenovac život izgubilo 500.000 do 600.000 osoba. No, ista ta Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača napravila je 1947. prvi poimenični popis žrtava logora NDH - uspjeli su tada konstatirati kako su ubijene 25.773 osobe s područja Hrvatske. Popisivači su sakupili 15.792 žrtve logora Jasenovac i 2927 žrtava logora Stara Gradiška, ali u oba logora - samo s područja NR Hrvatske (valja stalno imati na umu da je velik broj jasenovačkih žrtava bio s područja BiH!).
U sljedećim godinama tvrdnje da je u Jasenovcu stradalo 600 odnosno 700 tisuća ljudi praktički su postale službene, iako ih nikad nitko nije službeno iznio, a još manje verificirao. Pedesetih godina čak se počelo govoriti o 800.000 žrtava Jasenovca, koju brojku također nitko nikada nije obrazložio, iako ju je i sam Aleksandar Ranković u jednom istupu 1954. neizravno doveo u pitanje. Sve do kraja osamdesetih brojka od 700.000 bila je naširoko upotrebljavana u javnosti i nitko je nije propitivao kao ispravnu, a zapravo, to se nije ni smjelo. Tako je, naprimjer, 1966. bivši jasenovački logoraš Mato Kudumija pišući o broju jasenovačkih žrtava ovako ustvrdio: "Kada bi se jasenovački kosturi vraćali vlakovima u život da osvete svoju strašnu smrt, ispred nas bi prošlo petnaest tisuća vagona, a u svakom četrdeset kostura", što je broj od 600 tisuća žrtava.
Odmah poslije rata, pa ni pedesetih, nije bilo ni volje, ni atmosfere, ali ni znanstveno-stručnih ni administrativnih snaga, da se sukladno tadašnjim najboljim praksama popisuju jasenovačke žrtve. To je učinjeno početkom šezdesetih; istraživanje je do 1964. obavio Savezni zavod za statistiku SFR Jugoslavije - popis je izvorno nosio naziv Spisak žrtava rata 1941-1945 - Ustaški logor Jasenovac. No, kako se nije uspjelo sakupiti više od 59.000 imena (točnije 59.188 žrtava, od toga u Jasenovcu 49.602, a u Staroj Gradiški 9586), rezultati su zadržani u tajnosti (popis je tiskan samo za internu upotrebu i u svega nekoliko primjeraka), jer nisu odgovarali tadašnjim političkim i propagandističkim tvrdnjama. Došavši na nepoznat način do popisa, objavio ga je 1998. godine Adil Zulfikarpašić, osnivač Bošnjačkog instituta sa sjedištem u Zürichu i Sarajevu, pod nazivom Jasenovac - žrtve rata prema podacima Statističkog zavoda Jugoslavije.
Nastavlja se
.jpg)
