Izvor: Blic, 15.Avg.2003, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Opušteni kanadski rođak

Opušteni kanadski rođak

Osim boje, mirisa i ukusa suštinski elementi viskija su i istorija , tradicija i dostojanstvo. Mnoge uzbudljive i romantične povesti, stotine godina, nebrojene generacije kraljeva i podanika utkane su u sagu o najpopularnijem plemenitom alkoholnom piću na svetu. Ta 'beskrajna priča' neprestano biva dopunjavana novim detaljima, pričama, proizvodima, člancima, disertacijama i - knjigama.'Whisky: Vatra iz vode' (Izdavač: KZ Ljubitelji knjige, Novi Sad, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << kontakt: 021/29-436, 063/779-5457), je prva knjiga domaćeg autora na ovu temu, ali takođe i jedan od najsveobuhvatnijih i najpouzdanijih literarnih vodiča za viski u svetskoj izdavačkoj ponudi. Prvi deo knjige sadrži podatke o istorijatu, načinima proizvodnje i vrstama viskija, dok se u drugom delu nalazi enciklopedijski pregled preko tri stotine najvažnijih robnih marki ovog pića, kao i jedinstveni rečnik najvažnijih pojmova.

Viski je u Kanadi počeo da se proizvodi u praskozorje 19. veka, zahvaljujući – slično kao u Sjedinjenim Državama – mnogobrojnim doseljenicima iz Škotske i Irske. Do tog vremena najpopularnije (i praktično jedino) piće bio je rum, koji je sada mešan sa proizvodima kućne radinosti, još uvek često nazivanim 'jako vino' u cilju dobijanja prilično smrtonosnog miksa, najčešće prodavanog Indijancima. Jedan od ranih recepata podrazumevao je kombinaciju sledećih sastojaka: 26 unci (oko 736 g) domaćeg viskija, pola kilograma duvana za žvakanje, boca bezalkoholnog piva od đumbira, šaka crvene paprike, četvrt kilograma melase i, iz zagonetnih razloga, nekoliko kapi crvenog mastila! 'Koktel' se zvao 'Fort Whoop-Up' i, prema legendi, među Indijancima je izazivao tako strašnu zavisnost da su bili spremni da trampe svu svoju trenutnu imovinu za jednu jedinu bocu. Srećom, ovakve 'inovacije' bile su kratkog daha i u Kanadi je proizvodnja plemenitog viskija ubrzo postala deo tradicije.

U američkom federalnom zakonu postoji oficijelna definicija kanadskog viskija prema kojoj ovu oznaku može nositi samo viski proizveden u Kanadi, u skladu sa propisima te zemlje. Taj viski, dalje, ne sme sadržati destilovani alkohol mlađi od tri godine i mora biti blend. Sama Kanada mnogo je fleksibilnija: ne postoje nikakvi posebni propisi po pitanju odnosa sastojaka, jačine, ili vrste bačve. Jedino se navodi da piće mora biti proizvedeno od zrnevlja žitarica. Neko vreme postojala je zabluda da se u te svrhe u Kanadi najviše koristi raž. Ustvari, udeo kukuruza je najmanje sedam puta veći od bilo koje druge žitarice, a srazmerno često se koristi i sladovani ječam. Pošto provede najmanje tri godine (češće, ipak, šest do osam) u novim, ili korišćenim hrastovim bačvama, viski se preliva u džinovske kace za blendovanje. Tada stupa na scenu veština majstora blendera, koji suptilnim kombinovanjem različitih godišta postiže da karakter i opšti profil određene robne marke bude uvek isti. Nakon blendovanja, viski se vraća u bačve, gde se sastojci mešavine 'venčavaju' dok ne dođe vreme za flaširanje.

U neku ruku, viski iz Kanade, bleđih, nežnijih boja, lagane teksture i naglašene mekoće, možemo označiti kao kompromisnu varijantu – lakši je od burbona i manje osoben od singl malt skoča. Ni jedno ni drugo ne treba shvatiti u lošem smislu. Uputnije je reći da je pokupio neke od najboljih osobina evropskih i američkih 'rođaka' i (uz dragoceni dodatak kanadskih specijaliteta kao što su dodatno filtriranje, 'venčavanje' koje prethodi finišu sazrevanja, ili 'pojačavanje' čistim ražanim viskijem neposredno pre flaširanja) postigao balans koji ga približava ukusu najšireg mogućeg kruga konzumenata. Poseban kuriozitet kanadskog koncepta je to što propisi dozvoljavaju dodavanje malih količina drugih vrsta pića, kao što su šeri, ili vino. Iako 'mala količina' najčešće znači jedva stoti deo mešavine, ipak se tako postižu varijacije aroma i ukusa kakvim drugi viskiji ne mogu da se pohvale. Canadian Club

Verovatno najpoznatiji, za mnoge čak identifikacioni kanadski viski 'Canadian Club' pripada jedinstvenom 'barrel blended' tipu (sastojci se mešaju u buretu pre nego što se ostave da odleže, što rezultira vrhunskim 'venčavanjem' i izuzetno mekim karakterom). Jasne je zlatne boje, izražene lakoće i svežine, sa notama badema, hrasta i vanile i čistim, suptilnim suvim finišom. Sazreva šest godina u skladištima zagrevanim do određene temperature i pre flaširanja prolazi preko 150 kontrola. Prvi put se pojavio 1858. Bez sumnje jedan od najpitkijih viskija na svetu i najprodavaniji u svojoj kategoriji. Varijacija 'Canadian Club Citrus' jedini je viski flavorizovan limunom.

Nastaviće se...

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.