Izvor: Danas, 08.Apr.2015, 11:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Negovan je kult Sovjetskog Saveza

Svest da će napad Nemačke na Sovjetski Savez izazvati svetsku revoluciju, kojoj je nesumnjivo u prvim mesecima rata robovao i J. B. Tito, bila je posledica postojanja brojnih "ideoloških nanosa" koji će početi iščezavati tek kada se i sam pokret na čijem se čelu nalazio bude prilagođavao stvarnosti u kojoj je delovao.

Posle početnih očekivanja da jedinice Crvene armije brzo "izbiju" na granice Jugoslavije Titu i jugoslovenskom komunističkom vođstvu postalo je jasno >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << da će narodnooslobodilačka borba morati da se vodi u uslovima "strateškog zaokruženja", bez očekivane pomoći iz SSSR. To saznanje je najdirektnije uticalo na postepeno osamostaljivanje od uticaja koje je do tog trenutka imao SSSR i J. V. Staljin.

Karakter rata i međunarodne obaveze SSSR prema saveznicima presudno su uticale da Kominterna avgusta 1941. "uguši" inicijativu jugoslovenskog partijskog vrha o formiranju "nacionalnog komiteta" kao pandana izbegličkoj vladi u Londonu. Formiranje narodnooslobodilačkih odbora (NOO) u leto 1941, koje se zasnivalo na strategiji KPJ o narodnooslobodilačkoj borbi kao okviru revolucionarne smene vlasti, takođe je bilo u suprotnosti sa Staljinovim učenjem o "dve etape revolucije". Kominterna se suprotstavljala i svim vidovima levičarenja i revolucionarnog terora koji su posebno došli do izražaja u periodu kada je, u zimu 1941-1942. bila prekinuta radio-veza sa narodnooslobodilačkim pokretom. Kritikovano je i stvaranje proleterskih brigada (prva je oformljena na Staljinov rođendan, 21. decembar 1941). Pod uticajem koji je stizao iz Moskve KPJ je nastojala da "umiri" klasne tonove i da prednost data ujedinjenju svih antifašističkih snaga u borbi sa okupatorom. Bila je to posledica međunarodne politike koju je Staljin bio prinuđen da vodi a koja je podrazumevala i nadzor nad svim aspektima "jugoslovenske revolucije". Samim tim nezavisni duh jugoslovenske revolucije, oblikovan mimo i protiv volje J. V. Staljina, delo je J. B. Tita i jugoslovenskih komunista. Strategija odbrane zemlje bila je povezana sa nastojanjima da tokom rata bude ostvareno potpuno nacionalno oslobođenje i izvedena socijalna revolucija. U trenucima kriza do punog izražaja su dolazili i sektaško dogmatski stavovi o potrebi razračunavanja sa klasnim neprijateljima, što je, objektivno, sputavalo snagu otpora okupatoru.

U partizanskim jedinicama negovan je kult SSSR-a, Crvene armije i Staljina. Obeležavane su godišnjice Oktobarske revolucije. Tito je redovno slao čestitke za Staljinov rođendan. U zimu 1942 u Moskvi je uočeno da rukovodstvo partizanskog pokreta nije poznato sovjetskom javnom mnjenju i da tu "bezličnost" treba prekinuti. U toj funkciji bilo je i pokretanje radio stanice Slobodna Jugoslavija koja je svoj program emitovala iz SSSR-a. Zahvaljujući političkoj i propagandnoj pomoći Moskve, u svet se pred kraj 1942 i početkom 1943. definitivno probila istina o ratu u Jugoslaviji. Tito je i u jesen 1942. sledio politiku Staljina i Kominterne koji su smatrali da još nisu postojali međunarodni uslovi za formiranje partizanske vlade. Prihvatio je direktivu Moskve da "na ovoj etapi" borbe ne postavlja "pitanje ukidanja monarhije", ne ističe "parolu republike", rešavanje pitanja režima odloži "posle oslobođenja zemlje". Ipak, stvaranjem Izvršnog odbora AVNOJ-a on je stvorio telo koje je vršilo funkcije vlade i pored toga što nije imalo resor vojske i spoljnih poslova.

Godinu dana kasnije, na Drugom zasedanju AVNOJ-a (29-30. novembar 1943) u Jajcu, Tito se odlučio da oduzme legitimnost izbegličkoj vladi, suspenduje monarha, proglasi federaciju, AVNOJ konstituiše kao najviši organ jugoslovenske federacije, oformi Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) kao faktički privremenu vladu nove Jugoslavije. Prema postojećim indicijama navedene odluke su razljutile Staljina koji ih je doživeo kao "udarac u leđa SSSR-u i odlukama u Teheranu". Sa odlukama Drugog zasedanja AVNOJ-a sovjetska vlada se složila nešto kasnije, 14. decembra 1943. godine.

Nastavlja se

Nastavak na Danas...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.