Izvor: Blic, 05.Dec.2003, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mafija i marinci u zajedničkoj akciji

Mafija i marinci u zajedničkoj akciji

Padom Al Kaponea 1931. i ukidanjem prohibicije dve godine kasnije, o mafiji i organizovanom kriminalu se u Americi zaćutalo, a ljudstvo organa zaduženih za njegovu kontrolu je smanjeno, posebno u Federalnom istražnom birou (FBI) u vreme kada je njime rukovodio Edgar Huver. Ali organizacija koju je stvorio Al Kapone nastavila je da kontroliše podzemlje Čikaga i posle njegovog pada. Organizovani kriminal je iskustva i strukturu stvorenu >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << u kršenju propisa o zabrani alkohola primenio na drugu robu i usluge, a istovremeno je, kako navodi profesor Đorđe Ignjatović u knjizi-udžbeniku 'Organizovani kriminalitet', stekao i veliko preimućstvo u legalnim poslovima.

Veruje se da je jedan od razloga za opadanje progona pripadnika mafije u periodu odmah posle prohibicije bio povezan sa strateškim interesima SAD. Benito Musolini je od dolaska na vlast u Italiji 1923. godine krenuo u obračun sa sicilijanskom mafijom, pa su mnogi njeni pripadnici emigrirali u SAD. Američke vlasti su uvidele da se njihova antifašistička opredeljenost može iskoristiti, pa su njih i njihovu organizaciju angažovali za obaveštajne zadatke protiv tadašnje italijanske vlasti.

Po mnogim izvorima, sicilijanska mafija je pružila odlučujuću pomoć američkim invazionim snagama u toku otvaranja Južnog evropskog fronta, odnosno iskrcavanja na Siciliju. Velike zasluge za to pripisuju se upravo 'bosovima' američke filijale mafije, posebno Lakiju Lučanu. Saradnja obaveštajaca američke mornarice sa Lučanom, koji se u to vreme nalazio u zatvoru, počela je 1942. kada je njegova reč bila dovoljna da se poverenik mafije za lučke poslove Džo Lanca zauzme da se dokovi na kojima je pretovaran ratni materijal zaštite od sabotaža. Mafija je kontrolisala i da se nemačke podmornice i špijuni ne ubacuju na područja lučkih dokova. To je bio novi 'radni zadatak' za makroe i prostitutke američkih lučkih gradova.

Lučano je kasnije, kao deo nagodbe sa američkim vlastima, u Palermo uputio poruku šefu italijanske mafije Kalođeru Viziniju sa zahtevom da se ovaj angažuje na strani saveznika. Lučano, koji je 1936. osuđen na zatvor od najmanje 30 godina i čije su molbe za uslovnu slobodu odbijane 1938. i 1942, naprasno je 1945. godine pušten na slobodu i to bez uslova.

Mafija se nakratko vratila u žižu interesovanja u Americi 1950. kada su na tek rođenoj televiziji bila prenošena saslušanja preko 600 svedoka koji su na neki način bili povezani sa organizovanim kriminalom. Ovaj kriminal je predstavljen kao centralizovana organizacija na čijem se čelu nalazi mafija, ali je čitava predstava brzo bačena u zaborav da bi se u medijima stvorio prostor za jedno drugo saslušanje koje je 1951. vodio senator Makarti. Mafijašku 'zaveru' je u očima američke javnosti zamenila komunistička.

Mafija se vraća u javnost novembra 1957. kada je narednik njujorške policije Edgar Krosevel sa svojim ljudima upao na imanje Džozefa Barbare u Apalačinu i uhapsio 63 njegova gosta. Pokazalo se da oni predstavljaju vodeće kriminalce iz svih krajeva Amerike, što je uzeto kao završni argument da na nacionalnom nivou postoje kriminalni sindikati. Barbarini gosti su, međutim, listom pušteni na slobodu jer su dokazi pribavljeni nelegalnim radom policije. Naime, radilo se o klasičnom slučaju lišavanja slobode, zadržavanja i ispitivanja, a da nije postojala verovatnoća da je izvršeno bilo koje krivično delo, što su propisivali američki zakoni.

Poslednji put se mafija u žižu američke javnosti vraća 1963. kada Džoe Valači, mafijaš koji je u federalnom zatvoru izdržavao kaznu, odlučuje da javno svedoči. Valači, jedan od nižih 'službenika' u njujorškoj familiji, nazvao je organizaciju 'Koza nostra' (Naša stvar) i od tada se taj termin odomaćio u javnosti. Valači je govorio o patrimonijalnoj organizaciji mafije, tajnim ceremonijama prijema i životu u njoj. Slika koja je na taj način dobijena, odlučujuće je uticala na način na koji mafiju doživljavaju ne samo građani Amerike i drugih zemalja nego i sami članovi mafije. Tu sliku održava i povremeno joj se vraća još samo holivudska filmska industrija.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.